Ljudi koji konzumiraju dosta gvožđa iz biljnih izvora možda su izloženi većem riziku od Parkinsonove bolesti, naročito ukoliko je njihov unos vitamina C slab, upozoravaju italijanski stručnjaci sa Univerziteta u Bariju.
Ljudi koji konzumiraju dosta gvožđa iz biljnih izvora možda su izloženi većem riziku od Parkinsonove bolesti, naročito ukoliko je njihov unos vitamina C slab, upozoravaju italijanski stručnjaci sa Univerziteta u Bariju.
I dosad je bilo indicija da postoji veza između unosa gvožđa, kao i izloženosti ovom metalu u prirodnoj sredini i Parkinsonove bolesti, međutim, istraživanja veze između uzimanja gvožđa kroz ishranu i pomenute bolesti su davala mešovite rezultate, naglašava vođa studije dr Đankarlo Logrošino, a prenosi Rojters.
Da bi ovo razjasnili, dr Logrošino i njegov tim analizirali su podatke o 47.406 muškaraca i 79.947 žena, koji su svojevremeno učestvovali u Studiji o zdravlju medicinskog osoblja. Između 1984. i 2000. godine kod 422 učesnika te studije razvila se Parkinsonova bolest.
Italijanski istraživači su ustanovili da su ispitanici koji su konzumirali najviše takozvanog non-heme gvožđa (onog koje potiče iz biljnih izvora, a ne iz mesa), bili izloženi za 30 odsto višem riziku od Parkinsona od onih koji su konzumirali najmanje te vrste gvožđa.
Kod ispitanika koji su, uz visok unos gvožđa biljnog porekla, komzumirali i nedovoljno vitamina C, taj rizik je bio čak za 92 odsto veći. Muškarci koji su uzimali gvožđe kao dopunski preparat, takođe su bili pod nešto većim rizikom da obole od Parkinsona.
Inače, glavni izvor non-heme gvožđa kod ovih ispitanika bile su žitarice i gvožđem obogaćene cerealije za doručak.
Smatra se da gvožđe može da doprinesu razvoju Parkinsonove bolesti povećavajući štetu od oksidacija u mozgu. Gvožđe biljnog porekla, koje organizam teže apsorbuje, je glavna vrsta ovog metala koja se akumulira u mozgu.
Neke ranije studije su, inače, utvrdile povećane naslage gvožđa u delovima mozga pogođenim Parkinsonovom bolešću.
Preporučena doza gvožđa za muškarce starije od 18 godina i žene preko 50 godina je osam miligrama dnevno, naglašavaju stručnjaci iz Barija, a učesnici studije koji su bili pod većim rizikom od Parkinsona konzumirali su i do dva puta više ovog metala.
Italijanski stručnjaci upozoravaju da njihove nalaze treba primiti oprezno i da su neophodna nova istraživanja, po mogućnosti uz korišćenje biomarkera, kako bi se izmerile sistemske zalihe gvožđa i njihov metabolizam.
(Tanjug)
I dosad je bilo indicija da postoji veza između unosa gvožđa, kao i izloženosti ovom metalu u prirodnoj sredini i Parkinsonove bolesti, međutim, istraživanja veze između uzimanja gvožđa kroz ishranu i pomenute bolesti su davala mešovite rezultate, naglašava vođa studije dr Đankarlo Logrošino, a prenosi Rojters.
Da bi ovo razjasnili, dr Logrošino i njegov tim analizirali su podatke o 47.406 muškaraca i 79.947 žena, koji su svojevremeno učestvovali u Studiji o zdravlju medicinskog osoblja. Između 1984. i 2000. godine kod 422 učesnika te studije razvila se Parkinsonova bolest.
Italijanski istraživači su ustanovili da su ispitanici koji su konzumirali najviše takozvanog non-heme gvožđa (onog koje potiče iz biljnih izvora, a ne iz mesa), bili izloženi za 30 odsto višem riziku od Parkinsona od onih koji su konzumirali najmanje te vrste gvožđa.
Kod ispitanika koji su, uz visok unos gvožđa biljnog porekla, komzumirali i nedovoljno vitamina C, taj rizik je bio čak za 92 odsto veći. Muškarci koji su uzimali gvožđe kao dopunski preparat, takođe su bili pod nešto većim rizikom da obole od Parkinsona.
Inače, glavni izvor non-heme gvožđa kod ovih ispitanika bile su žitarice i gvožđem obogaćene cerealije za doručak.
Smatra se da gvožđe može da doprinesu razvoju Parkinsonove bolesti povećavajući štetu od oksidacija u mozgu. Gvožđe biljnog porekla, koje organizam teže apsorbuje, je glavna vrsta ovog metala koja se akumulira u mozgu.
Neke ranije studije su, inače, utvrdile povećane naslage gvožđa u delovima mozga pogođenim Parkinsonovom bolešću.
Preporučena doza gvožđa za muškarce starije od 18 godina i žene preko 50 godina je osam miligrama dnevno, naglašavaju stručnjaci iz Barija, a učesnici studije koji su bili pod većim rizikom od Parkinsona konzumirali su i do dva puta više ovog metala.
Italijanski stručnjaci upozoravaju da njihove nalaze treba primiti oprezno i da su neophodna nova istraživanja, po mogućnosti uz korišćenje biomarkera, kako bi se izmerile sistemske zalihe gvožđa i njihov metabolizam.
(Tanjug)