Stručnjaci nemaju jedinstven stav o meteoropatama. Jedna grupa naučnika tvrdi da zbog vremenskih promena zdravstvene tegobe ima čak i 85 odsto zdravih ljudi, dok drugi smatraju da su na vremenske prilike osetljivi samo hronični bolesnici.
Stručnjaci nemaju jedinstven stav o meteoropatama. Jedna grupa naučnika tvrdi da zbog vremenskih promena zdravstvene tegobe ima čak i 85 odsto zdravih ljudi, dok drugi smatraju da su na vremenske prilike osetljivi samo hronični bolesnici.
Svaka nagla promena temperature kod izvesnog broja ljudi dovodi do promene raspoloženja, ali i simptoma koji ukazuju na loše fizičko stanje.
Iako meteoropatija ne ulazi u zvanični deo medicine, smatra se da trećina populacije ima simptome, pa čak i mala deca pate jer nemaju razvijen termoregulacioni sistem.
Stručnjaci se spore oko toga ko je podložan zdravstvenim tegobama usled promene vremenskih prilika.
Veliki broj lekara smatra da na vremenske promene reaguju isključivo hronični bolesnici kojima se preporučuje da se jave lekaru i da ne uzimaju sami terapiju jer to može biti veoma opasno.
Druga grupa stručnjaka tvrdi da i do 85 odsto zdravih osoba može imati tegobe nakon nagle promene vremena.
Doktorka Nada Macura iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć je istakla da problemi sa kojima se suočavaju meteoropate još spadaju u domen nenaučnog.
"Da bismo mogli da kažemo da vremenske prilike imaju uticaja, morali bismo da imamo individue, odnosno grupe pacijenata - potencijalnih pacijenata, onih koji su relativno zdravi", rekla je za Radio Televiziju Srbije (RTS) doktorka Macura.
Na prelazu godišnjih doba najviše pate hronični bolesnici, smatraju medicinski stručnjaci.
U grupu meteoropata koji nejčešće reaguju spadaju bolesnici sa kardiovaskularnim oboljenjima, astmatičari i psihički labilne osobe.
Zavisno od prirode bolesti oni osećaju glavobolju, vrtoglavicu, hipertenziju, promene raspoloženja.
"Prelazni periodi zahtevaju vreme adaptacije organizma na spoljašnje faktore", naglasila je doktorka Radmila Šehić iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ponašanjem, ishranom i boravkom na otvorenom zbog uticaja prirodnog osvetljenja može se uticati na lakšu adaptaciju organizma, navela je doktorka Šehić.
Ovakvo stanje traje dan ili dva, dok se organizam ne aklimatizuje. Suština je naći način i prilagoditi se novopostojećim okolnostima.
(MONDO)
Svaka nagla promena temperature kod izvesnog broja ljudi dovodi do promene raspoloženja, ali i simptoma koji ukazuju na loše fizičko stanje.
Iako meteoropatija ne ulazi u zvanični deo medicine, smatra se da trećina populacije ima simptome, pa čak i mala deca pate jer nemaju razvijen termoregulacioni sistem.
Stručnjaci se spore oko toga ko je podložan zdravstvenim tegobama usled promene vremenskih prilika.
Veliki broj lekara smatra da na vremenske promene reaguju isključivo hronični bolesnici kojima se preporučuje da se jave lekaru i da ne uzimaju sami terapiju jer to može biti veoma opasno.
Druga grupa stručnjaka tvrdi da i do 85 odsto zdravih osoba može imati tegobe nakon nagle promene vremena.
Doktorka Nada Macura iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć je istakla da problemi sa kojima se suočavaju meteoropate još spadaju u domen nenaučnog.
"Da bismo mogli da kažemo da vremenske prilike imaju uticaja, morali bismo da imamo individue, odnosno grupe pacijenata - potencijalnih pacijenata, onih koji su relativno zdravi", rekla je za Radio Televiziju Srbije (RTS) doktorka Macura.
Na prelazu godišnjih doba najviše pate hronični bolesnici, smatraju medicinski stručnjaci.
U grupu meteoropata koji nejčešće reaguju spadaju bolesnici sa kardiovaskularnim oboljenjima, astmatičari i psihički labilne osobe.
Zavisno od prirode bolesti oni osećaju glavobolju, vrtoglavicu, hipertenziju, promene raspoloženja.
"Prelazni periodi zahtevaju vreme adaptacije organizma na spoljašnje faktore", naglasila je doktorka Radmila Šehić iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ponašanjem, ishranom i boravkom na otvorenom zbog uticaja prirodnog osvetljenja može se uticati na lakšu adaptaciju organizma, navela je doktorka Šehić.
Ovakvo stanje traje dan ili dva, dok se organizam ne aklimatizuje. Suština je naći način i prilagoditi se novopostojećim okolnostima.
(MONDO)