Za uspešno izlaženje na kraj sa visokih temperaturama, lekari savetuju građanima da se pridržavaju uputstava o načinu ishrane, odgovarajućem unosu vode i napitaka, zaštiti od spoljnih uticaja u boravišnom i radnom prostoru, a posebno prilikom boravka na otvorenom prostoru, doziranoj fizičkoj aktivnosti.
Za uspešno izlaženje na kraj sa visokih temperaturama, lekari savetuju građanima da se pridržavaju uputstava o načinu ishrane, odgovarajućem unosu vode i napitaka, zaštiti od spoljnih uticaja u boravišnom i radnom prostoru, a posebno prilikom boravka na otvorenom prostoru, doziranoj fizičkoj aktivnosti.
Stručnjaci ukazuju da je neophodno da se više odmaraju oni koji spadaju u grupu takozvane osetljive populacije - deca, omladina, trudnice, dojilje, stari, oboleli od hroničnih bolesti, rekonvalescenti, osobe koje se bave teških fizičkim poslovima i oni čiji je posao vezan za rad na otvorenom prostoru.
Svim građanima se preporučuje da imaju redovne obroke - obavezan doručak, lagan ručak, lagana večera i dve dnevne užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrepiti organizam.
Shodno polu, uzrastu, fizičkoj aktivnosti i vrsti rada, tokom dana treba konzumirati hleb u kolicicni od četiri do sedam parčića srednje veličine.
Takođe, neophodan je unos mleka ili mlečnih proizvoda sa odgovarajućim procentom mlečne masti, termički dobro obrađena mesa - piletina, ćuretina, riba, junetina, teletina putem kuvanja, dinstanja ili na grilu tokom četiri do pet dana u nedelji.
Kroz prepodnevnu i poslepodnevnu užinu treba unositi oko pola kilograma dnevno dobro opranog voća, dobro oprano sveže povrće uz doručak i ručak, oko 300 grama dnevno, povrće u vidu ukusnih i umereno začinjenih kuvanih jela - supa, čorbe, variva.
Tokom visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti jer organizmu tada najviše prija i pomaže pijaća voda.
Kod visokih temperatura odrasle zdrave osobe treba da unose osam do 10 čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.
Pored vode, dobar izbor su i mleko i voćni sokovi, a istovremeno treba smanjiti unos kofeinskih napitaka i alkoholnih pića jer deluju kao diuretici, odnosno uslovljavaju dodatni gubitak vode.Stručnjaci ukazuju da je neophodno da se više odmaraju oni koji spadaju u grupu takozvane osetljive populacije - deca, omladina, trudnice, dojilje, stari, oboleli od hroničnih bolesti, rekonvalescenti, osobe koje se bave teških fizičkim poslovima i oni čiji je posao vezan za rad na otvorenom prostoru.
Svim građanima se preporučuje da imaju redovne obroke - obavezan doručak, lagan ručak, lagana večera i dve dnevne užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrepiti organizam.
Shodno polu, uzrastu, fizičkoj aktivnosti i vrsti rada, tokom dana treba konzumirati hleb u kolicicni od četiri do sedam parčića srednje veličine.
Takođe, neophodan je unos mleka ili mlečnih proizvoda sa odgovarajućim procentom mlečne masti, termički dobro obrađena mesa - piletina, ćuretina, riba, junetina, teletina putem kuvanja, dinstanja ili na grilu tokom četiri do pet dana u nedelji.
Kroz prepodnevnu i poslepodnevnu užinu treba unositi oko pola kilograma dnevno dobro opranog voća, dobro oprano sveže povrće uz doručak i ručak, oko 300 grama dnevno, povrće u vidu ukusnih i umereno začinjenih kuvanih jela - supa, čorbe, variva.
Tokom visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti jer organizmu tada najviše prija i pomaže pijaća voda.
Kod visokih temperatura odrasle zdrave osobe treba da unose osam do 10 čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.
Ukoliko se koristi flaširana mineralna voda preporučuje se negazirana i umereno hladna. Tečnost bi trebalo unositi postepeno, gutlja po gutljaj i ne treba preterivati sa upotrebom previše hladnih napitaka.
Osobama starijim od 65 godina savetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedne jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog smanjenog osećaja žeđi.
Zaštita od spoljnih uticaja u boravišnom prostoru podrazumeva redovno održavanje lične higijene - tuširanje - kupanje mlakom vodom pre odlaska na spavanje, nakon dolaska sa posla, iz grada, mesta za rekreaciju; svakodnevno održavanje toalete genitalija, pazuha, nogu, lica, pranje zuba.
Takođe se preporučuje redovno provetravanje prostorija, upotreba zavesa na prozorima, podešavanje rada klima uređaja tako da razlika u temperaturi između spoljne sredine i sredine u kojoj se boravi ne bude veća od sedam do 10 stepeni, što pomaže organizmu da upotrebi mehanizme za rashlađivanje i na pravi način se prilagodi vremenskim prilikama.
Na otvorenom prostoru građanima se preporučuje da nose odeću od prirodnih materjala, udobnu obuću, da se žaštite šeširom ili kačketom, da se rashlađuju lepezama i zaštitite kožu odgovarajućim kozmetičkim preparatima, naročito tokom sunčanja koje se ne preporučuje u periodu između 11 i 16 sati.
Lekari preporučuju da se ne preteruje sa fizičkim naprezanjem, vežbanjem i dugim hodanjem, kao i da se na počinak ide pre ponoći, jer tada san krepi umoran ogranizam, regeneriše tkiva i čini da je osoba sutradan potpuno odmorna i manje nervozna.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images)