Najnovije istraživanje naučnika sa Univerziteta u Kjotu pokazalo je da bi srčane bolesti mogle da budu povezane sa poremećajima u telesnom časovniku.
Japanski naučnici su, radeći ispitivanja na miševima, utvrdili da na genetski faktor rizika za jednu vrstu hipertenzije utiče dnevni, cirkadijalni ritam.
Rukovodilac istraživanja,objavljenog u internet izdanju časopisa "Nature Medicine", profesor Hitoši Okamura rekao je da su rezultati do kojih je došao njegov tim u skladu sa od ranije poznatim podacima da su ljudi koji rade po smenama, posade na interkontinentalnim letovima i osobe koje pate od poremećaja sna izložene većem riziku da obole od srčanih bolesti.
Poremećaji u telesnom časovniku, koji utiče na mnoge procese u organizmu, povezani su sa velikim brojem bolesti, a naučnici su utvrdili da je veći broj gena ključan za formiranje dnevnog ritma.
Miševi kojima nedostaje par molekula koji se nazivaju kriptohromi (vrsta fotoreceprora za plavu svetlost kod biljaka i životinja) imaju poremećen dnevni ritam.
Istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Kjotu pokazalo je da su ti miševi skloni visokom krvnom pritisku zbog nenormalno visokih nivoa hormona aldosterona koji izaziva zadržavanje natrijuma i vode u bubrezima.
Istraživači su pokazali da telesni časovnik kontroliše gen koji ima važnu ulogu u stvaranju aldosterona.
Istraživači kažu da je sličan gen pronađen i kod ljudi, ali su naglasili da su potrebna dodatna istraživanja da bi se utvrdilo da li poremećen cirkadijalni ritam dovodi do hipertenzije i kod ljudi.
Profesor Okamura kaže da rezultati daju mogućnost za razvoj novih načina lečenja visokog krvnog pritiska.
Visok krvni pritisak - hipertenzija, dovodi do infarkta, šloga, oštećenja bubrega i mnogih drugih zdravstvenih problema.
Britanski stručnjak za hipertenziju, profesor Univerziteta u Lesteru Brajan Vilijams, ocenio je istraživanje kao "fascinantno".
"Znamo da postoji snažna veza između doba dana i srčanih napada, koji se često dešavaju istovremeno sa jutarnjim skokom krvnog pritiska", rekao je Vilijams.
On je rekao da rezultati ovog istraživanja pružaju delimičan uvid u mehanizme koji kod nekih ljudi dovode do poremećaja krvnog pritiska.
Vilijams je dodao da je poznato da neke osobe koje imaju visok pritisak imaju visok nivo hormona aldosterona.
"Ono što ne znamo je koliko je česta ova mutacija kod ljudi obolelih od hipertenzije", rekao je Vilijams.
Profesor Džeremi Pirson iz Britanske fondacije za srce rekao je da je hipertenzija vrlo česta, ali da geni koji kontrolišu krvni pritisak nisu dovoljno proučeni.
"Njihova identifikacija pomoći će u stvaranju bolje terapije visokog krvnog pritiska", rekao je Pirson.
On je naglasio da su potrebna dodatna istraživanja pre nego što se razjasni da li su identifikovane potencijalne mete nove terapije.
(Beta, foto: Guliver/Getty Images)
Rukovodilac istraživanja,objavljenog u internet izdanju časopisa "Nature Medicine", profesor Hitoši Okamura rekao je da su rezultati do kojih je došao njegov tim u skladu sa od ranije poznatim podacima da su ljudi koji rade po smenama, posade na interkontinentalnim letovima i osobe koje pate od poremećaja sna izložene većem riziku da obole od srčanih bolesti.
Poremećaji u telesnom časovniku, koji utiče na mnoge procese u organizmu, povezani su sa velikim brojem bolesti, a naučnici su utvrdili da je veći broj gena ključan za formiranje dnevnog ritma.
Miševi kojima nedostaje par molekula koji se nazivaju kriptohromi (vrsta fotoreceprora za plavu svetlost kod biljaka i životinja) imaju poremećen dnevni ritam.
Istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Kjotu pokazalo je da su ti miševi skloni visokom krvnom pritisku zbog nenormalno visokih nivoa hormona aldosterona koji izaziva zadržavanje natrijuma i vode u bubrezima.
Istraživači su pokazali da telesni časovnik kontroliše gen koji ima važnu ulogu u stvaranju aldosterona.
Istraživači kažu da je sličan gen pronađen i kod ljudi, ali su naglasili da su potrebna dodatna istraživanja da bi se utvrdilo da li poremećen cirkadijalni ritam dovodi do hipertenzije i kod ljudi.
Profesor Okamura kaže da rezultati daju mogućnost za razvoj novih načina lečenja visokog krvnog pritiska.
Visok krvni pritisak - hipertenzija, dovodi do infarkta, šloga, oštećenja bubrega i mnogih drugih zdravstvenih problema.
Britanski stručnjak za hipertenziju, profesor Univerziteta u Lesteru Brajan Vilijams, ocenio je istraživanje kao "fascinantno".
"Znamo da postoji snažna veza između doba dana i srčanih napada, koji se često dešavaju istovremeno sa jutarnjim skokom krvnog pritiska", rekao je Vilijams.
On je rekao da rezultati ovog istraživanja pružaju delimičan uvid u mehanizme koji kod nekih ljudi dovode do poremećaja krvnog pritiska.
Vilijams je dodao da je poznato da neke osobe koje imaju visok pritisak imaju visok nivo hormona aldosterona.
"Ono što ne znamo je koliko je česta ova mutacija kod ljudi obolelih od hipertenzije", rekao je Vilijams.
Profesor Džeremi Pirson iz Britanske fondacije za srce rekao je da je hipertenzija vrlo česta, ali da geni koji kontrolišu krvni pritisak nisu dovoljno proučeni.
"Njihova identifikacija pomoći će u stvaranju bolje terapije visokog krvnog pritiska", rekao je Pirson.
On je naglasio da su potrebna dodatna istraživanja pre nego što se razjasni da li su identifikovane potencijalne mete nove terapije.
(Beta, foto: Guliver/Getty Images)