Kardiolozi upozoravaju da se ubrzan rad srca (tahikardija) češće javlja tokom letnjih vrućina, promena vremena i visoke vlažnosti vazduha.
Kardiolog Hitne pomoći dr Nada Macura rekla je za Tanjug da vreme nije jedini "krivac" za pojavu tahikardije koja se može javiti i u slučaju gubitka tečnosti i minerala, kod osoba koje su imale infarkt, onij koji pate od trbušne kile (hijatus hernija), metaboličkih poremećaja, kod pacijenata koji imaju endokrini poremećaj, naročito kod onih kojima je obolela štitna žlezda.
Prema Macurinim rečima, uzrok tahikardije su i godine starosti, skleroza provodnog sistema srca, neuzimanje propisane terapije, ginekološki poremećaji i saobraćajne nesreće koje dovode do većeg gubitka krvi...
Kad se "preskakanje" javi kod zdrave osobe koja nema nikakve srčane tegobe, po pravilu ne treba biti zabrinut, jer je reč o bezazlenom obliku aritmije koji nije štetan po zdravlje.
U praksi, ako se u 60 do 70 normalnih otkucaja u minuti pojave dva do tri preuranjena otkucaja srca, neće se ništa dogoditi, jer ne dolazi do prevelikih promena srčanog ritma.
Ako se preskakanje javlja često i više puta u minutu, srce verovatno nema vremena da se više napuni krvlju i zato izbacuje nedovoljnu kolilčinu krvi, zbog čega mozak ne dobija dovoljno krvi, a kao posledica se javljaju vrtoglavica i nesvestica.
Poremećeni otkucaji mogu da budu u vezi sa bolestima srca kao što je srčana ishemija (akutni infarkt srca) ili srčana slabost (insuficijencija).
Pojedinačni nepravilan srčani otkucaj može da se javi zbog bolesti srčanog zaliska, zbog postojanja visokog krvnog pritiska, može da bude posledica gastritisa ili drugih poremećaja gastrointestinalnog sistema, bolesti štitne žlezde, hipertireoze...
Nepravilan rad srca može da izazove i poremećaj elektrolita u krvi (pre svega, kalijuma), a infektivne bolesti praćene povišenom temperaturom i pojedine bolesti disajnog sistema, takođe, mogu biti jedan od uzroka.
(Tanjug)
Prema Macurinim rečima, uzrok tahikardije su i godine starosti, skleroza provodnog sistema srca, neuzimanje propisane terapije, ginekološki poremećaji i saobraćajne nesreće koje dovode do većeg gubitka krvi...
Kad se "preskakanje" javi kod zdrave osobe koja nema nikakve srčane tegobe, po pravilu ne treba biti zabrinut, jer je reč o bezazlenom obliku aritmije koji nije štetan po zdravlje.
U praksi, ako se u 60 do 70 normalnih otkucaja u minuti pojave dva do tri preuranjena otkucaja srca, neće se ništa dogoditi, jer ne dolazi do prevelikih promena srčanog ritma.
Ako se preskakanje javlja često i više puta u minutu, srce verovatno nema vremena da se više napuni krvlju i zato izbacuje nedovoljnu kolilčinu krvi, zbog čega mozak ne dobija dovoljno krvi, a kao posledica se javljaju vrtoglavica i nesvestica.
Poremećeni otkucaji mogu da budu u vezi sa bolestima srca kao što je srčana ishemija (akutni infarkt srca) ili srčana slabost (insuficijencija).
Pojedinačni nepravilan srčani otkucaj može da se javi zbog bolesti srčanog zaliska, zbog postojanja visokog krvnog pritiska, može da bude posledica gastritisa ili drugih poremećaja gastrointestinalnog sistema, bolesti štitne žlezde, hipertireoze...
Nepravilan rad srca može da izazove i poremećaj elektrolita u krvi (pre svega, kalijuma), a infektivne bolesti praćene povišenom temperaturom i pojedine bolesti disajnog sistema, takođe, mogu biti jedan od uzroka.
(Tanjug)