Početna testiranja su pokazala da je prva američka vakcina protiv ptičijeg gripa samo umereno efikasna, obezbedjujući nedvosmislenu zaštitu za nešto preko polovine onih koji prime dve njene "mega doze".
Početna testiranja su pokazala da je prva američka vakcina protiv ptičijeg gripa samo umereno efikasna, obezbedjujući nedvosmislenu zaštitu za nešto preko polovine onih koji prime dve njene "mega doze".Mada je prošlog leta vlada SAD naručila isporuke te vakcine za ukupno 162 miliona dolara, za slučaj da virus H5N1 mutira tako da počne da se prenosi s čoveka na coveka, ona već signalizira da ovo zaštitno sredstvo ima ozbiljne nedostatke i da je nužno što pre razviti savršenije vakcine, izvestila je agencija AP.
Rezutati testiranja ove vakcine, obavljeni u najnovijem "Medicinskom časopisu Nove Engleske", pokazali su da je ona delotvorna kod samo 54 odsto onih koje su u razmaku od 28 dana dva puta primili njenu najvišu dozu.
Rezultat je tim slabiji što se zna da je testiranje obavljeno na mladjim, zdravim ljudima koje, poredjenja radi, vakcina protiv običnog gripa štiti u 75 do 90 odsto slučajeva, dok je zaštitno dejstvo kod starije populacije je slabije. Zasad se još proverava u kojoj meri američka vakcina protiv ptičijeg gripa štiti starije ljude.
Vodja testiranja dr. Džon Trenor sa Ročesterskog univerziteta ističe da rezultati ovih testova nisu "preterano iznenadjujući", budući da ljudi nikad ranije nisu bili izloženi smrtonosnom virusu H5N1, a imunom sistemu potrebno je neko vreme da se osposobi za borbu protiv specifičnih vidova influence.
Dobra vest je da vakcina izgleda nije štetna čak i u dozama 12 puta jačim od onih koje se daju pri vakcinaciji od običnog gripa. Glavni neugodni simptom je bol na mestu davanja vakcine.
Problem je u tome da zbog velikih doza, koje su zasad nužne, planirane zalihe vlade SAD ne bi mogle da podmire ciljanih 20 miliona ljudi nego samo četiri. Znatan deo tih vakcina bi u slučaju pandemije dobili zdravstveni radnici i zaposleni u fabrikama u kojima se proizvodi.
Štaviše, pri novim testiranjima isprobava se i trokratno davanje vakcine da se vidi da li se tako obezbedjuje veća zaštita.
Obećavaju, medjutim, neka tekuća istraživanja u kojima se vakcini u cilju poboljšanja njene delotvornosti dodaju jedinjenja koja podstiču imunološku reakciju organizma, čime bi možda mogla da se postigne zaštita ljudi od ptičijeg gripa manjim dozama vakcine.
Naime proizvodjači ove vakcine, kompanija "Sanofi- Paster i korporacija "Čajron" , trenutno eksperimentalnu vakcinu "obogaćuju" sastojcima "alum" i MF59 ne bi li je učinili efikasnom kad sadrži i samo 15 mikrograma antigena (ključnog sastojka vakcine), kao što je slučaj kod vakcina protiv običnih vrsta gripa.
Dosad testirana vakcina pokazala se efikasnom (i to kod samo polovine testiranih) tek ako je sadržavala čak 90 miligrama antigena. Saznaje se da su prvi nalazi u vezi s poboljšanom vakcinom ohrabrujući, a rezultati bi se mogli očekivati najesen.
Inače, svetski proizvodjači trenutno su zaposleni produkcijom vakcina za zaštitu čovečanstva od običnog gripa naredne zime, a na proizvodnju samo vakcina protiv ptičijeg gripa prešaltovali bi se samo u slucaju izbijanja pandemije.
S obzirom na ovako visoke doze koje su zasad neophodne, maksimum koji bi mogao da bude proizveden bio bi dovoljan za samo 75 miliona ljudi, odnosno samo 1,25 odsto svetske populacije, a od njih bi samo polovina bila zaista zaštićena od ptičijeg gripa, naglasio je dr. Gregori Poland, specijalista za grip klinike Mejo .
Medjutim, dr. Vilijam Šefner sa Univerziteta Vanderbilt smatra preporučuje gradjanstvu da se ne demorališe dosadašnjim rezultatima testiranja vakcine protiv ptičijeg gripa nego da to shvati samo "kao prvi korak na dugačkom putu".
Uostalom, američko Ministarstvo zdravlja i Nacionalni institut za zdravlje SAD finansiraju istraživanje još 30 vakcina "kandidata". Izveštaji o njihovoj efikasnosti mogli bi da se očekuju za šest meseci do godinu dana.
Stalni rad na unapredjenju vakcine protiv ptičijeg gripa je nužnost koju nameće i mutiranje virusa ove bolesti. Prva verzija vakcine, na bazi virusa koji je 2004. harao Vijentamom, već je na neki način zastarela. Ne zna se koliko bi bila efikasna protiv eventualne pandemične verzije virusa H5N1.
Američki istraživači sada izradjuju vakcine na bazi virusa ptičijeg gripa koji je 2005. pogodio Indoneziju.
Medjutim, ako se pojavi verzija koja će se lako prenositi s čoveka na čoveka, ona će verovatno biti različita "iako ne sasvim različita" i od one verzije virusa na koju su se odnosila tesatiranja dr. Trenora i njegovog tima- upozorio je dr. Entoni Fosi direktor američkog Nacionalnog instituta za alergiju i infektivne bolesti.
(Tanjug)