Slušaj vest

Kako je moguće da žena redovno odlazi na ginekološke preglede i ima uredne rezultate PAPA testova, a da karcinom grlića materice ipak ne bude otkriven u ranijoj fazi?

Upravo je ovo pitanje otvorila potresna ispovest Maje Nikolić u podkastu "Hrabrija nego juče". Kako je navela, redovno je odlazila na ginekološke preglede i imala uredne rezultate PAPA testova, ali joj je naknadno dijagnostikovan karcinom grlića materice. Prema njenim rečima, saopšteno joj je da je bolest verovatno bila prisutna i tokom trudnoće, kao i u vreme prethodnih pregleda.

Da bismo saznali kako je ovakav scenario medicinski moguć i da li uredan PAPA test uvek isključuje postojanje ozbiljne bolesti, razgovarali smo sa dr Filipom Katanićem, specijalistom ginekologije i akušerstva zaposlenim u Specijalnoj ginekološkoj bolnici Ferona u Novom Sadu.

On je za MONDO objasnio zbog čega je ovakav slučaj, koliko god na prvi pogled delovao neverovatno, sa medicinske strane ipak moguć.

"PAPA test je izuzetno važan, ali nije nepogrešiv"

Prema rečima dr Katanića, bez uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju, prethodne citološke i kolposkopske nalaze, HPV status, izgled grlića materice i konačni histopatološki nalaz, ne bi bilo profesionalno donositi zaključke o tome šta se dogodilo u konkretnom slučaju, niti procenjivati da li je bolest mogla ili morala biti ranije uočena.

Ipak, kako objašnjava, moguće je da rezultat PAPA testa bude uredan iako određena promena na grliću materice postoji.

"PAPA test je izuzetno važan metod skrininga, ali nije nepogrešiv i ne predstavlja isto što i dijagnostički test. Njime se analiziraju ćelije prikupljene sa površine grlića materice i iz cervikalnog kanala, pa uredan rezultat znači da u konkretnom uzorku nisu pronađene abnormalne ćelije, ali ne predstavlja apsolutnu garanciju da nikakva promena ne postoji. Lažno negativni nalazi mogu se javiti čak i u pravilno sprovedenim programima skrininga", naglašava dr Katanić.

Promene smeštene više u kanalu grlića materice mogu biti zahtevnije za otkrivanje

Jedno od mogućih objašnjenja koje se često može čuti jeste da se promena nalazila "dublje u tkivu" i da zbog toga nije bila obuhvaćena PAPA testom. Dr Katanić, međutim, objašnjava da takva formulacija nije potpuno precizna:

dr Filip Katanić
Foto: Privatna arhiva

"Nije sasvim precizno reći da PAPA test 'nije zahvatio dubinu tkiva', jer se ovim testom tkivo zapravo ne uzima. Za procenu samog tkiva neophodne su biopsija i histopatološka analiza. Promena, međutim, može biti smeštena više u kanalu grlića materice, može oslobađati veoma mali broj abnormalnih ćelija ili prikupljeni uzorak jednostavno ne mora sadržati reprezentativne ćelije. Određene žlezdane promene i adenokarcinomi, koji češće nastaju unutar cervikalnog kanala, mogu biti zahtevniji za otkrivanje citologijom nego promene koje se nalaze na spoljašnjoj površini grlića materice".

Redovan ginekološki pregled nije isto što i skrining raka grlića materice

Dr Katanić napominje da ultrazvučni pregled, na primer, nije skrining metoda za rano otkrivanje ove bolesti. Prevencija podrazumeva odgovarajuće uzet PAPA test, HPV testiranje u skladu sa uzrastom i preporukama, pregled grlića materice, a kada postoji indikacija, i kolposkopiju i biopsiju.

"Ukoliko postoji sumnjiva promena ili odgovarajući simptom, uredan prethodni PAPA test ne bi trebalo da bude razlog da se dalja dijagnostika zaustavi, jer je biopsija metoda kojom se dijagnoza potvrđuje ili isključuje", naglašava dr Katanić.

Stadijum bolesti ne može precizno pokazati kada je tumor nastao

Kako različiti tumori imaju različitu biologiju i brzinu napredovanja, bez ranijeg histopatološkog dokaza nije moguće pouzdano utvrditi tačno vreme nastanka bolesti.

"Posebno bih bio oprezan sa tvrdnjom da je moguće utvrditi da je tumor postojao tačno dve i po godine. Stadijum bolesti govori o njenoj proširenosti u trenutku postavljanja dijagnoze, ali ne predstavlja svojevrsni 'sat' na osnovu kojeg se može precizno izračunati kada je tumor nastao", objašnjava dr Katanić.

Najvažnija poruka je, ipak, sledeća:

"Najvažnija poruka nije da PAPA test ne vredi. Naprotiv, on je spasao ogroman broj života već da nijedan skrining test ne može smanjiti rizik na apsolutnu nulu", ističe doktor.

Preventivni pregledi su ključni jer simptomi mogu potpuno izostati

Rak grlića materice može da postoji bez ikakvih simptoma, dok rani stadijumi bolesti često ne daju nikakve tegobe, upravo zbog čega su preventivni pregledi toliko važni.

dr Filip Katanić
Foto: Privatna arhiva

"Žena se može osećati potpuno zdravo, a da promena već postoji, dok se simptomi češće pojavljuju tek kada promena postane veća ili kada se bolest proširi", objašnjava dr Katanić.

Simptomi zbog kojih ginekološki pregled ne treba da odlažete

Od simptoma zbog kojih bi trebalo da zakažete ginekološki pregled bez odlaganja, dr Katanić izdvaja:

"Posebno bih izdvojio bol ili krvarenje nakon odnosa, menstruacije koje su odjednom postale obilnije ili traju duže nego ranije, krvarenje nakon menopauze i uporan sukrvičav ili vodenast sekret, koji može imati i neprijatan miris. To su simptomi zbog kojih bi pregled trebalo zakazati bez odlaganja. Isto važi i tokom trudnoće. Krvarenje u trudnoći može imati brojne, često potpuno bezazlene uzroke, ali svako ponavljano ili neobjašnjeno krvarenje zahteva ginekološku procenu".

Kod uznapredovalih oblika bolesti mogu se javiti i bolovi u donjem delu leđa ili stomaka, oticanje nogu, tegobe pri mokrenju ili pražnjenju creva, krv u mokraći ili stolici, izražen umor i neobjašnjiv gubitak telesne mase.

Ipak, dr Katanić naglašava da nijedan od ovih simptoma nije specifičan samo za rak grlića materice i da oni mnogo češće mogu biti posledica benignih stanja. To, svakako, ne znači da ih treba ignorisati.

Rak grlića materice i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni problem u Srbiji

Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji se u proseku svake godine registruju 1.133 novoobolele žene, dok 440 žena izgubi život zbog ove bolesti. Rak grlića materice češće se javlja nakon 35. godine života, a najveći broj obolelih registruje se među ženama od 55 do 59 godina.

"Iako učestalost bolesti u Srbiji i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, ohrabruje podatak da je tokom poslednje decenije zabeležen pad smrtnosti veći od 12 odsto. To se može povezati sa preventivnim merama, unapređenjem dijagnostike i pravovremenijim lečenjem. Ipak, prostor za napredak i dalje je veoma veliki, posebno kada je reč o obuhvatu HPV vakcinacijom i redovnim skriningom", objašnjava dr Katanić.

Najbolju zaštitu pružaju HPV vakcinacija i redovan skrining

Najbolji rezultati u prevenciji ove bolesti postižu se kombinacijom HPV vakcinacije, redovnog skrininga i odgovarajuće obrade svakog abnormalnog nalaza ili simptoma.

HPV vakcina štiti od najznačajnijih visokorizičnih tipova humanog papiloma virusa, koji su odgovorni za najveći broj slučajeva raka grlića materice. Najveću korist pruža kada se primi pre stupanja u seksualne odnose i pre kontakta sa virusom, ali se, u skladu sa uzrastom, prethodnom vakcinacijom i važećim preporukama, može razmatrati i kasnije.

Ko govori?

Dr Filip Katanić je specijalista ginekologije i akušerstva zaposlen u Specijalnoj ginekološkoj bolnici Ferona u Novom Sadu. U svakodnevnom kliničkom radu se prvenstveno bavi reproduktivnom endokrinologijom, dijagnostikom i lečenjem infertiliteta i postupcima asistirane reprodukcije, a u okviru ginekološke prakse i preventivnim pregledima i dijagnostičkom obradom promena na grliću materice. Završio je master studije iz reproduktivne biologije i kliničke embriologije, a na užoj je specijalizaciji iz reproduktivne endokrinologije i infertiliteta i na doktorskim studijama iz oblasti kliničkih istraživanja.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

01:20
Maji su davali 30 posto šanse da će preživeti rak, ali je uspela Izvor: Lepa i Srećna

(MONDO)