- Narednih dana stižu toplotni talas i naglo zahlađenje, a promene vremena mogu da izazovu tegobe kod gotovo polovine ljudi.
- Najugroženiji su deca, stariji i hronični bolesnici, a simptomi uključuju i glavobolju, nesanicu, vrtoglavicu, razdražljivost i pad energije.
Da postoji povezanost između promene vremena i zdravlja ljudi, zapazio je još Hipokrat. Danas smo se gotovo svi i sami uverili u to da meteorološke prilike zaista mogu da imaju veliki uticaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije.
S obzirom da nas tokom dana koji slede očekuju i toplotni talas i naglo zahlađenje odmah po njegovom završetku, o čemu smo i pisali ranije, važno je da budete na oprezu i imate u vidu moguće simptome koje možete da iskusite usled promene vremena.
Starosna granica sve niža
Čovek se godinama prilagođava mirnom ritmu promena vremena, ali poslednjih decenija prisutne su brze klimatske promene i oscilacije u temperaturi čak i za više od 20 stepeni, pa sada sve više imamo i mlađih meteropata.
Istraživanja su pokazala da meteoropatija najčešće pogađa decu mlađu od petnaest i osobe starije od pedeset godina. Najmlađi su osetljivi na promenu vremena jer više od ostalih slede instinkte i reaguju na uticaje elektromagnetnih talasa, a starije osobe imaju osetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske promene uzrokovane promenom vremena.
Manji procenat šlogova leti u odnosu na hladnije vreme
Francuska studija, gde je praćeno 3.000 ispitanika 14 godina, pokazala je da su za vreme toplih dana ređi šlogovi, ali kada je visok vazdušni pritisak i veća vlažnost vazduha, povećan je rizik za nastanak šloga.
Tokom letnjeg perioda, toplo vreme donosi više znojenja, laganiju hranu i širenje krvnih sudova, pa su vrednosti pritiska niže. Sve to pokazuje da je potrebno da prilagođavate terapiju godišnjim dobima, tj. manja je upotreba diuretika (lekova koji pojačavaju izbacivanje vode iz tela), a u konsultaciji sa lekarom može da se desi i da se predloži smanjenje doza lekova koji šire krvne sudove.
Nagla promena vremena utiče na lučenje hormona
U periodu naglih vremenskih promena i nepogoda poput jakog vetra ili kiše, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih jona na koje naš organizam reaguje.
Biometerolozi, koji se bave proučavanjem uticaja vremenskih promena na zdravlje ljudi, kažu da tada funkcija hipotalamusa i hipofize može da bude izmenjena, te da to može da dovede i do smanjenja lučenja adrenalina, što dalje može da prouzrokuje depresiju ili nastanak glavobolje i migrene.
Promenljiva proizvodnja supstanci poput epitalamina i melatonina u organizmu može da izazove nesanicu. Nailaskom sumraka ili povećane oblačnosti, iz serotonina se stvara melatonin, koji ima važnu ulogu u regulisanju dnevnog smenjivanja ciklusa sna i budnog stanja. Nagla promena vremena od vedrog i sunčanog do oblačnog može da utiče na nivo melatonina u organizmu, pa postajemo pospani i potišteni tokom oblačnih dana.
Naravno, sve je ovo mnogo prisutnije kod senzitivnijih osoba i svih hroničnih bolesnika, kako kardiovaskularnih, tako i gastroenteroloških, reumatoloških, a posebno kod psihijatrijskih bolesnika, koji mnogo teže podnose te nagle promene vremena.
Simptomi su brojni
Najčešći psihički simptomi su:
- umor,
- nagle promene raspoloženja,
- nedostatak koncentracije,
- bezvoljnost,
- razdražljivost i
- nesanica.
Fizički su:
- glavobolja,
- migrena,
- mučnina,
- vrtoglavica,
- reumatske tegobe i
- bolovi u mišićima.
Kod obolelih od bolesti srca i krvnih sudova, može da dođe do pogoršanja stanja osnovne bolesti u vidu ubrzanog rada srca i porasta krvnog pritiska. Pojačavaju se i znakovi gastritisa i bolovi u stomaku u slučaju čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu. Nagla promena vremena može da izazove i veću učestalost srčanih i moždanih udara, prehlada, upale disajnih organa i astmatičnih napada kod starijih osoba i hroničnih kardiovaskularnih bolesnika.
Ključno je izbegavanje stresa
U slučaju glavobolje, migrene, neraspoloženja, uznemirenosti i razdražljivosti, neophodno je da izbegavate stresne situacije i veći napor. Promena vremena nepovoljno utiče na nervni sistem, pa određeni deo dana treba da odvojite za opuštanje. Savetuje se odmor u tihoj, zamračenoj prostoriji, tuširanje naizmenično toplom i hladnom vodom, a preporučuje se i ispijanje blagih biljnih čajeva.
Stres pojačava i apatiju i iscrpljenost, zbog čega treba što više da se odmarate i izbegavate psihički i fizički napor. Neophodno je da uzimate što više voća i povrća kako bi se organizam očistio od toksina i snabdeo korisnim materijama. U slučaju poremećaja sna, pred odlazak na spavanje izbegavajte obilne obroke.
Među najugroženijima mogu da budu oni koji pate od kardiovaskularnih tegoba
Nizak pritisak i usporen puls kod osoba koje pate od niskog pritiska, usled promene vremena mogu da izazovu još izraženiji pad krvnog pritiska. Preporučuje se konzumiranje veće količine tečnosti, vode, ali ne hladne, kao i mlakih nezaslađenih čajeva i razblaženih prirodnih sokova. Ishranu bi trebalo da obogatite žitaricama i ribom, a nakon ručka savetuje se čak i čaša crnog vina.
Savetuje se i da izbacite namirnice bogate masnoćama, kao i da izbegavate cigarete i kofein.
Ko najviše reaguje?
Na vremenske oscilacije, u većoj ili manjoj meri, reaguju svi, ali ih najteže podnose hronični bolesnici. Uprkos redovnom sprovođenju propisane terapije, simptomi osnovne bolesti se pojačavaju, a meteoropatske tegobe su izraženije i kod žena u menopauzi. Ukoliko organizam zdravog čoveka reaguje burno na promenu vremena, preporučuje se detaljan lekarski pregled kako bi se ustanovilo da li se radi o početku nekog oboljenja.
Među hroničnim bolesnicima meteoropate su najčešće reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici, hipertoničari. Na asmatičare deluje vlažnost vazduha, na hipertoničare visok vazdušni pritisak, a na srčane bolesnike hladno i vetrovito vreme.
Za razliku od hroničnih bolesnika, usled promena vremena relativno zdrave osobe često ne znaju da kažu zašto imaju tegobe. Oblačno vreme bez sunca izaziva čak i kod relativno zdravih osoba manjak energije. Ljudi, pogotovo kada pada kiša i kada je visoka vlažnost vazduha, osećaju pospanost, nevoljnost, gubitak energije, ponekad i vrtoglavicu i glavobolju. Sa druge strane, kada je sunčan i vedar dan te iste osobe su aktivnije i za kraće vreme realizuju više stvari.
Kako možete da ublažite tegobe?
Kako biste naredni period što lakše pregurali, imajte u vidu i ove savete:
- Dovoljno sna - umoran čovek osetljiviji je na sve, pa i na promene vremena. U snu se luče supstance koje snižavaju nivo hormona stresa, regulišu krvni pritisak, jačaju sve odbrambene mehanizme.
- Budite aktivni - dugoročno gledano, redovna fizička aktivnost jača organizam i pomaže mu da lakše izdrži razne napore i promene, pa i vremenske. Zato je važno kontinuirano vežbati, i to najmanje tri puta nedeljno. Kada zahladni preporučuje se šetnja i vežbe, ali blažim tempom.
- Svakodnevno provodite neko vreme na svežem vazduhu jer je to odličan način da se spreče intenzivne reakcije na promene vremena.
- Redovno se tuširajte naizmenično toplom i hladnom vodom, a ovo se posebno predlaže osobama sa niskim krvnim pritiskom.
- Unosite što više vitamina - da biste lakše podneli temperaturne oscilacije, pređite na laganu hranu, a smanjite upotrebu soli i začina ili ih potpuno izbacite iz upotrebe. Jedite što više svežeg voća i povrća i uzimajte dovoljno tečnosti.
- Ako patite od hronične bolesti, izbegavajte izlaganje stresu i pridržavajte se propisane terapije. Ukoliko smetnje koje osećate duže traju i pojačavaju se, obratite se lekaru.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)