Napredak u medicini i menjanje nutritivnih preporuka donosi mnoge promene u navikama ljudi, ali već vekovima se pridržavano istog recepta za lečenje prehlade - supu, a naučnici su se sada zapitali i zašto.
Moderna medicina priznaje umirujuće i antiinflamatorno dejstvo supica, a činjenica je i da je idealan, lako varljiv obrok bogat hranljivim materijam.
Ken Abala, istoričar hrane na Pacifičkom Univerzitetu u Kaliforniji, smatra da je "primamljivost" supe nema toliko veze sa naukom koliko sa hranom za bebe.
"Umesto hrane za koju je naučno utvrđeno da pomaže oporavku, ljudi posežu za hranom koja ih umiruje i podseća na dom. Sličnost supe i bebeće hrane jedan je od glavnih razloga zašto je jedemo. Obe su hranjive a nisu teške za varenje", rekao je on.
Podsvesna psihološka veza ljudi i hrane vodi poreklo iz detinjstva, smatraju psiholozi. Volimo da se sećamo doma kao toplog i udobnog mesta. Postoji veza između hrane i tog osećaja sigurnosti i toplote, koju daje i supa.
Abala je naročito iznenađen činjenicom da su recepti prilično slični kroz vekove i da se sastojci kao i tehnike prenose nizom generacija.
Dajana Henri, kuvar i autor kulinarskih knjiga, saglasila se da je supa jedan od recepata koji se generacijama prenosi, a dodaje i da postoje emotivni razlozi za to. Ona sugeriše da supa simbolizuje nežnost i brigu.
Razne varijante pileće supe, koja je i danas verovatno najpopularnija, zabeležene su kroz istoriju u brojnim kuvarima. Delo "O rimskoj hrani" pisanom za papu Grgura trinaestog u 16. veku, kuvar Jezuitskih sveštenika iz 17. veka, Portugalski kuvar iz 18. veka čuvaju neke od starih recepata pileće supice. "Esej o groznici" iz 1750. preporučuje laganu pileću čorbu, a piletina je i osnovni sastojak čorbi i bujona iz "Kako kuvati za bolesne i one kojima je potreban oporavak" objavljene 1901. godine.
Supa objedinjuje psihološku, fizičku i nutricionu sferu kroz tople hranljive materije u lako varljivom obroku, zaključuju naučnici.
(Tanjug)