Krpelji su sitni beskičmenjaci, paraziti koji piju krv svog domaćina i mogu se naći u svim krajevima sveta. Predstavljaju veoma opasne prenosnike zaraznih bolesti od kojih neke mogu imati i fatalan ishod.

Njihova staništa su najčešće šume, visoke trave i predeli pokriveni žbunastom vegetacijom koja im je neophodna kako bi mogli da "skaču" (mada oni zapravo padaju s drveta ili životinje) na drugu životinji i ljude.

Kada se tek „zakači“ za novog domaćina, krpelj ima prečnik tek 1-2 mm, ali pijući krv može da naraste i do nekoliko santimetara. Njihovo otkrivanje je kod životinja otežano zbog dlake, ali i kod čoveka jer mogu ličiti na veći mladež. Kako u toku života promeni nekoliko domaćina, krpelji svakom narednom prenose zarazne bolesti.

U Evropi je, od zaraza koje prenose krpelji, za ljude najopasnija lajmska bolest - prolazi bez ikakvih posledica ukoliko se leči u ranom stadijumu. Nažalost, zbog prirode bolesti veoma je teško dati sigurnu dijagnozu u tom početnom stadijumu. Sam ubod krpelja je uglavnom bezbolan a početni simptomi prilično variraju i liče na simptome drugih oboljenja.

Početni znak lajmske boleti je crveni osip koji se proširuje po koži. Osip ne izaziva svrab, a može se dogoditi i da nestane sam od sebe potpuno neprimećen ukoliko se nalazi na delu tela koji sami ne vidite.

Prvi simptomi se javlaju nakon 10 dana - glavobolja, malaksalost, bol u zglobovima i mišićima, groznica... Ukoliko se ne počne leči na vreme dolazi do ozbiljnijih tegoba - artritisa, hroničnog oticanja zglobova, oštećenja perifernog nervnog sistema...

Najopasnija bolest koju krpelji mogu preneti psima je piroplazmoza (ili babezijaza) - uništava crvena krvna zrnca i izazivaj anemiju. Kao i kod čoveka, od izuzetne važnosti je pravovremena dijagnoza bolesti. Svaka preležana piroplazmoza ostavlja posledice na unutrašnje organe psa i posredno mu skraćuje život.

Preventivne mere

Preventivne mere koje možete preduzeti su redovno korišćenje preparata koji se zove Frontline i nanosi se tuž kičme životinje, a deluje nekoliko meseci, ukoliko se pas ne kupa. Takodje je preporučljivo da nakon svake šetnje vašu kucu dobro očešljate gustim češljem, ali i da se lično dobro pregledate nakon boravka u prirodi.

Efikasno sredstvo koje odbija ove parazite jeste i eterično ulje geranijuma. Isto ulje možete koristiti da zaštitite i sebe. Za psa je dovoljna da nekoliko kapi nanesete na oglicu koje će potrajati neoliko dana.

Ukoliko ipak otkrijete da pas ima krpelja nemojte paničiti – nisu svi krplji zaraženi, a ukoliko ih pravilno odstranite potpuno ste bezbedni.

Odstranite ih pažljivo

Ako imate vremena (ali i para) najbolje je da odete kod veterinara, u suprotnom to uradite sami - nežno ga obuhvatite pincetom ili noktima, pazeći da nikako ne otkinete gornji deo tela jer će u tom slučaju glava i rilice koji su ostali u telu psa i dalje moći da ga inficiraju, a zatim ga okrenite na suprotnu stranu od kože psa.

Krpelja možete odstraniti i nanošenjem nekoliko kapi jestivog ulja ili petroleja na mesto gde se nalazi insekt. Ulje će formirati omotač kroz koji krpelj neće moći da diše pa će tako ošamućen u toku istog dana sam otpasti sa kože psa. Kako god da izvadite krpelja obavezno ga uništite visokom temperaturom kako bi uništitli i mnoštvo larvi.

Mesto na kome je krpelj sisao krv očistite alkoholom i sledećih desetak dana malo pažljivije posmatrajte ponašanje i mokrenje psa, a ukoli je u pitanju čovek obavezno uradite test na lajmsku bolest.

I mačke mogu „pokupiti krpelja“ ali znatno redje od pasa. Mera predostrožnosti je kao i kod čoveka i pasa, povećan oprez u doba godine kada su krpelji najaktivniji - u proleće i rano leto.

Ali bez obzira na ove male, ali opasne insekte, uživajte u prirodi, suncu i svojim najboljim prijateljima - kucama i macama.

(MONDO)