Pored osećaja sitosti, zadovoljstva, blaženstva… hrana može biti efikasan saveznik u ublažavanju posledica umora, depresije, ali i povećanja energije. Uticaj hrane na raspoloženje poznat je od davnina.

U borbi sa prolećnim zamorom najbolji saveznik je limun, odnosno količine vitamina C koje ova biljka sadrži. U čovečijem organizmu vitamin C povećava proizvodnju noradrenalina, hormona budnosti i aktivnosti, a njegov nedostatak može dovesti do i simptoma depresije.

Mnogobrojne studije u svetu pokazale su da ljudi koji pate od bolesti izazvanih stresom ne unose dovoljno magnezijuma. Nedostatak minerala protiv stresa može se ispraviti konzumiranjem spanaća, brokolija, tunjevine, banana ili grickanjem šačice badema.

Psiholozi su utvrdili i da ljudi koji unose premalo selena ispoljavaju anksioznost, depresiju i zamor. U takvim situacijama treba uzeti brazilski orah ili morske plodove, brokoli, pečurke, luk, pšenične klice ili makrobiotičke proizvode u kojima je sačuvano celo zrno žitarice.

Konzumiranje masnih riba iz severnog mora, koje obiluju masnim kiselinama omega-3, takodje smanjuje simptome depresije. I orasi koji sadrže selen, mineral koji je snažan antioksidans, doprinose boljem raspoloženju I povećavaju energiju.

Italijanska testenina, pecivo, krompir i pirinač daju organizmu neophodnu snagu i polet zbog ugljenih hidrata koji se pretvaraju u šećere i snabdevaju nas energijom tokom dužeg perioda u toku dana.

Aminokiselina tirozin, koja u organizam ubrizgava adrenalin - "hormon energije" potreban za motivaciju i fizičku aktivnost (što opet smanjuje stres), nalazi se u pilećem i ćurećem mesu, dok se gvoždje, bez koga se osećamo depresivno, nalazi u crvenim mesima i spanaću.

Kapsicin u ljutim papričicama podstiče mozak da proizvodi endorfine -hormone sreće, što znaju gurmanima širom sveta.

Takodje, nema osobe koju kockica čokolade nije oraspoložila. Nutricionisti objašnjavaju da čokolada sadrži ugljene hidrate koji vrlo brzo, u vidu šećera, dospevaju u mozak i hrane ga.

Učenicima i studentima koji polažu ispite savetuje se da uvek kod sebe imaju poneku kockicu čokolade. Pored ostalog, čokolada sadrži kofein, stimulans koji nam privremeno daje osetno više energije, ali obiluje i drugim elementima koji nas održavaju u formi - gvoždje, cink, kalcijum, magnezijum.

Jedna naučna studija je pokazala da se delovi ljudskog mozga "bukvalno ozare" posle porcije sladoleda. To nije samo psihološki efekat jer šećeri hrane moždane "sive ćelije", ali sa njima moramo biti oprezni kako ne bismo sebi dodavali kilograme, a time i zdravstvene probleme poput dijabetesa, jer pravilo je da se se ubrzo posle unošenja "brzih šećera", vraća osećaj gladi.

Svima je poznat osećaj zamora i nedostatka motivacije na poslu usled dehidriranosti, pa je stoga potrebno uvek konzumirati vodu - devet časa tečnosti dnevno, i to vode ili sokova prvenstveno, jer kafa i čaj mogu pogoršati dehidriranost, naročito ako radimo na stresnom radnom mestu.

Kafa daje neposredan podsticaj, ali predstavlja "trenutnu energetsku injekciju", koja potom izaziva nervozu.

Najnovija ispitivanja pokazala su da debeli ljudi imaju nizak nivo serotonina, hormona koji čini da se osećamo srećnim, pa zbog toga posežu za velikim količinama hrane kako bi kompenzovali taj pad. Nije stoga čudno što dijete gojazne čine bukvalno nesrećnim.

Nutricionisti savetuju odraslima tri do pet obroka dnevno, jer to sprečava da usled neredovne ishrane ogladne i posegnu za hranom koja ne doprinosi zdravlju.

Doručak i dalje ostaje najbitniji deo ishrane, jer se ljudi koji doručkuju su živahniji i obavljaju složenije zadatke na poslu, dok oni koji idu na posao bez doručka ne koriste sav svoj potencijal.