U nekoliko članica EU je nedavno utvrđeno da je između 25 i 60 odsto infekcija krvi izazvanih jednom vrstom bakterije, uzročnikom zapaljenja pluća, otporno na više antibiotika, prenosi Rojters.

"Pacijentima inficiranim dotičnom bakterijom ostaje na raspolaganju za lečenje samo nekoliko antibiotika iz tzv. 'poslednje linije odbrane'", ističe Mark Sprenger, direktor Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) sa sedištem u Stokholmu.

Otpornost bakterija na više antibiotika prouzrokuje znatno povećanje troškova lečenja, dugo ležanje u bolnici, neuspeh terapije, a ponekad i smrtni ishod.

Na više antibiotika su naročito često otporne bakterije "klepsiela pneumonije" i "e. koli". Sve je više slučajeva zaraza klepsielom, koje su otporne i na najnovije moćne antibiotike iz grupe karbapenema, upozoravaju stručnjaci.

U EU antibiotici se najviše koriste u Grčkoj, ukazuju podaci iz 2010. U ovoj zemlji se na 1.000 stanovnika svakog dana potroše 39,4 dnevne doze antibiotika.

Najmanja potrošnja je u Estoniji, u kojoj se dnevno na 1.000 stanovnika potroši samo 11,1 dnevna doza antibiotika.

Sprenger ističe da je dobra vest to što se brojnost slučajeva superbakterije MRSA (na meticilin otporne stafilokoke aureus) poslednjih godina ili smanjio ili stabilizovao u većini članica EU.

Stručnjaci napominju da je deo problema otpornosti bakterija na antibiotike i u tome što ima malo komercijalnih podsticaja za farmaceutske kompanije da investiraju u razvoj novih antibiotika, koji bi mogli da se drže u rezervi kao poslednje sredstvo odbrane.

Zbog toga nema mnogo novih anbtibiotika na vidiku, a samo dve firme - "Glakso Smit Klajn" i "Astra Zeneka" još uvek imaju značajne programe istraživanja i razvoja te vrste lekova.

(Tanjug)