Lekovi protiv krvnog pritiska iz grupe beta blokatora mogu da pomognu kod zagušenja arterija što objašnjava njihovu već uočenu preventivnu ulogu kad su u pitanju srčani udari i takozvana "iznenadna srčana smrt", zaključili su američki stručnjaci sa Klivlendske klinike u Ohaju.
Lekovi protiv krvnog pritiska iz grupe beta blokatora mogu da pomognu kod zagušenja arterija što objašnjava njihovu već uočenu preventivnu ulogu kad su u pitanju srčani udari i takozvana "iznenadna srčana smrt", zaključili su američki stručnjaci sa Klivlendske klinike u Ohaju.Ta vrsta lekova je jeftina, ali neka istraživanja pokazuju da se ne prepisuju toliko često koliko bi bilo poželjno, preneo je Rojters.
Tim iz Klivlenda na čelu sa doktorom Stivenom Nisenom do ovakvog zaključka je došao analizirajući rezultate četiri istraživanja kojima je bilo obuhvaćeno ukupno 1.500 pacijenata, od kojih je njih 1.100 uzimalo beta blokatore.
Većina pacijenata koji su uzimali beta blokatore takodje su koristili "koktel" lekova za srce, uključujući aspirin, ACE inhibitore, blokatore kanala kalcijuma, nitrate i statine.
Uočeno je da su u početku istraživanja pacijenti koji su uzimali beta blokatore imali u sličnoj meri zakrečene arterije kao i oni koji nisu uzimali ove lekove. Vremenom, medjutim, zakrečenje njihovih arterija se smanjilo, dok je kod ostalih pacijenata ostalo nepromenjeno.
Kao što se i očekivalo i lekovi iz grupe statina delovali su kao čistači arterija ali dejstvo beta blokatora na smanjenje zakrečenja arterija bilo je nezavisno od delovanja statina. Zaključak klivlendskog tima je da beta blokatori "verovatno usporavaju napredovanje koronarne ateroskleroze".
To predstavlja iznenadjenje, budući da beta blokatori nisu zamišljeni kao lekovi koji će delovati na holesterol ni na zapaljenske procese koji se obično krive za aterosklerozu. Šta više, u nekim ranijim istraživanjima je ustanovljeno da beta blokatori mogu i da "pokvare" balans masnoća u krvi, smanjujući sadržaj HDL, odnosno dobrog holesterola i povećavajući nivo triglicerida.
Ovi lekovi funkcionišu tako što blokiraju hemijska jedinjenja kao što su epinefrin, adrenalin i norepinefrin koja predstavljaju "prenosioce poruka" vezanih za stres. Beta blokatori regulišu i srčani ritam, ali pacijenti koji ih uzimaju često žale se na zbrkanost misli i seksualnu disfunkciju.
Nisenov tim, medjutim, poručuje da rezultati njihovog istraživanja potkrepljuju preporuku nekoliko panela eksperata da beta blokatori budu lekovi koji se kontinuirano uzimaju.
(Tanjug)