Britanske vlasti odobrile su u načelu stvaranje hibridnih ljudsko-životinjskih embriona za potrebe istraživanjima u vezi sa lečenjem genetskih obolenja kao što su Parkinsonova ili Alchajmerova bolest.
Britanske vlasti odobrile su u načelu stvaranje hibridnih ljudsko-životinjskih embriona za potrebe istraživanjima u vezi sa lečenjem genetskih obolenja kao što su Parkinsonova ili Alchajmerova bolest.Služba za humano oplodjivanje i embriologiju (HFEA) prihvatila je u načelu istraživanja u okviru kojih se ljudska DNK, koja je genetski zapis ljudske rase, ubaci u životinjsku jajnu ćeliju, najčešće krave ili zeca, iz koje je prethodno uklonjen genetski materijal, javile su svetske agencije.
Takvi embrioni, kao hibridi različitih rasa, takozvani "sajbridi", bili bi 99,9 odsto ljudski i 0,1 odsto životinjski i moraju da budu uništeni posle 14 dana.
Ovo nije stopostotno odobrenje, ne važi generalno već će se o svakom pojedinačnom slučaju posebno odlučivati. Ovim je jedino ukazano da bi takva istraživanja mogla biti potpuno odobrena ukoliko bi se vršila uz krajnji oprez i pažnju, naglasila je HFEA.
Zagovornici ovih istraživanja kažu da se pribeglo hibridnim embrionima jer nema dovoljno davalaca ljudskih jajnih ćelija za istraživanja, a i pravna regulativa za korišćenje ljudskih embriona u naučne svrhe još nije doneta. To je sve znatno kočilo naučnike da proniknu u nastanak mnogih teških genetskih bolesti.
Ima, medjutim, dosta i onih koji se protive toj praksi, uglavnom iz etičkih razloga, ukazujući da je mešanje ljudskog i životinjskog genetskog materijala neprirodno i pogrešno.
Britanske vlasti moraju da donesu odluku o upotrebi u naučne svrhe još dve vrste ljudsko-životinjskih hibridnih embriona. Jedan je takozvani "pravi hibrid", nastao ubacivanjem ljudske sperme u životinjsku jajnu ćeliju, a drugi "ljudska himera", koja nastaje kada se ljudske ćelije ubacuju u životinjske embrione.
(Tanjug)