U Srbiji je u porastu broj psihičkih poremećaja u vezi sa stresom, što je posledica dogadjaja kojima je stanovništvo bilo izloženo u poslednjoj deceniji 20. veka - ratovi u regionu, hiperinflacija, sankcije, bombardovanje, socijalna tranzicija, finansijska kriza i visoka stopa nezaposlenosti.
U Srbiji je u porastu broj psihičkih poremećaja u vezi sa stresom, što je posledica dogadjaja kojima je stanovništvo bilo izloženo u poslednjoj deceniji 20. veka - ratovi u regionu, hiperinflacija, sankcije, bombardovanje, socijalna tranzicija, finansijska kriza i visoka stopa nezaposlenosti.Depresija, samoubistava, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, psihosomatski poremećaji i nasilje su u ekstremnom porastu. Svetska statistika procenjuje da je 70 miliona ljudi u svetu zavisno od alkohola, da oko 50 miliona ima epilepsiju, a 24 miliona šizofreniju u svim sredinama sveta, razvijenim i nerazvijenim.
Milion ljudi izvrši samobistvo svake godine, a 10 do 20 miliona pokušava da se ubije.
“Prema podacima Ministarstva zdravlja Srbije, mentalni poremećaji ponašanja su izmedju 1999. i 2002. godine pokazali porast, što je svakako vezano za dogadjaje koji su nas opterećivali tokom devedesetih godina”, rekao je Goran Ilić, pomoćnik ministra zdravlja Srbije u Sektoru za programsku zdravstvenu zaštitu.
On je u izjavi nacionalnoj agenciji Tanjug dodao da su mentalni problemi, posle kardiovaskularnih oboljenja, drugi uzrok takozvane globalne invalidnosti i u svetu i u Srbiji, što ukazuje da su značajna tema za zdravstveni sistem.
Prema Ilićevim rečima, posebno osetljive grupe su najmladji, do 14 godina, i mladi od 15 do 24 godina satrosti, i najčešće psihopatološke manifestacije kod njih su depresija i poremećaj ponašanja, uključujući zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, ali ne iznad evropskog proseka.
Ilić je ukazao da od oko 500.000 izbeglih i interno raseljenih, oko 30 odsto ispoljava posttraumatski stresni poremećaji, zbog čega će biti posebno posmatrani i obuhvaćeni strategijom Ministarstva zdravlja.
Direktor Klinike za psihijatriju KBC "Dragiša Mišović" prim. dr Vojislav Ćurčić, psihijatar i psihoanalitičar, rekao je da postoje izvesni pokazatelji koji ukazuju da su nasilnost i agresivnost mladih u porastu.
Prema Ćurčićevim rečima, zloupotreba alkohola i droga i drugih psihoaktivnih supstanci u našoj sredini je sve izraženija, što je još jedan pokazatelj koji potvrdjuje da je mentalno zdravlje mladih sve lošije.
Psihoanalitičarka Tamara Štajner-Popović smatra da ljude treba naučiti da prepoznaju sipmtome stresa i traume i da se obrate stručnjaku, jer trauma veoma retko sama zaceljuje.
Ona je kazala da u kontaktu sa pacijentima primećuje da ljudi žive po sistemu ispunjenog dana od ujutro do uveče, što za rezulatat ima manjak prostora i vremena za bliskost sa decom, partnerom, prijateljima i podrazumeva da osoba sagori.
"U praksi se najčešće susrećem sa ljudima kod kojih je juče postalo danas, stalno se priča šta smo preživeli i šta nam se desilo i u tom slučaju nema sutra, a kada nema tog sutra onda nema prostora za razvoj sopstvenog potencijala i kapaciteta što je pogubno za budućnost države", istakla je Štajner-Popović.
Predstavnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji ukazuju da mentalni poremećaji utiču na funkcionisanje jedinke i uzrokuju, ne samo emocionalnu patnju, nego i smanjenje kvaliteta života, otudjenost, žigosanost od društvene zajednice i diskriminaciju.
(Tanjug)