Lubenica i dinja su dve veoma popularne letnje namirnice. Obe su prirodno slatke, sadrže ugljene hidrate i obiluju važnim hranljivim materijama koje povoljno utiču na metabolizam i opšte zdravlje. Međutim, kada je reč o kontroli šećera u krvi, da li jedna od njih ima prednost?
"I lubenica i dinja sadrže prirodne ugljene hidrate koji mogu da povećaju nivo šećera u krvi, ali istovremeno imaju visok sadržaj vode, vitamine, antioksidanse i relativno nisko glikemijsko opterećenje kada se jedu u uobičajenim porcijama", objašnjava nutricionistkinja Britani Pulson.
U nastavku nutricionisti objašnjavaju da li je lubenica ili dinja bolji izbor za nivo šećera u krvi, kao i na koji način obe mogu da budu deo ishrane prilagođene osobama koje vode računa o glikemiji.
Kako lubenica utiče na nivo šećera u krvi?
Sadrži ugljene hidrate
"Lubenica može da poveća nivo šećera u krvi jer sadrži prirodne šećere, a njeni ugljeni hidrati se relativno brzo vare", objašnjava Pulson.
Ipak, jedna procija lubenice isečene na kockice sastoji se od oko 91 odsto vode i sadrži svega oko 11 grama ugljenih hidrata. To objašnjava zašto lubenica ima viši glikemijski indeks, ali relativno nisko glikemijsko opterećenje.
Glikemijski indeks pokazuje koliko brzo namirnica koja sadrži ugljene hidrate podiže nivo šećera u krvi, dok glikemijsko opterećenje uzima u obzir i glikemijski indeks namirnice i količinu ugljenih hidrata u uobičajenoj porciji.
Pošto se lubenica uglavnom sastoji od vode i sadrži relativno malu količinu ugljenih hidrata po porciji, smatra se da njen ukupni uticaj na nivo šećera u krvi nije veliki kada se jede u preporučenoj količini.
Sadrži likopen
Jedna porcija lubenice isečene na kockice sadrži 6.890 mikrograma likopena, antioksidansa koji ovom voću daje karakterističnu jarkocrvenu boju.
Likopen je predmet brojnih istraživanja zbog potencijalnog pozitivnog uticaja na opšte i metaboličko zdravlje, uključujući regulaciju nivoa šećera u krvi.
Pojedina istraživanja ukazuju na to da veći unos likopena može da bude povezan sa povoljnijim vrednostima šećera u krvi natašte i hemoglobina A1c kod osoba koje imaju dijabetes.
Ipak, potrebno je sprovesti dodatna istraživanja kako bi se precizno utvrdilo na koji način likopen utiče na nivo šećera u krvi. Preliminarni rezultati pokazuju da bi mogao da deluje na nekoliko načina, uključujući poboljšanje osetljivosti na insulin i smanjenje upalnih procesa.
Kako dinja utiče na nivo šećera u krvi?
Sadrži ugljene hidrate
Kao i lubenica, dinja sadrži ugljene hidrate koji se tokom varenja razlažu na glukozu i mogu da povećaju nivo šećera u krvi. Međutim, jedna porcija dinje isečene na kockice sastoji se od oko 93 odsto vode i sadrži približno 12 grama ugljenih hidrata, kao i oko 1,5 grama vlakana.
Zahvaljujući visokom sadržaju vode i prisustvu vlakana, dinja može da uspori varenje i doprinese postepenijem povećanju nivoa šećera u krvi.
Pošto po porciji sadrži relativno umerenu količinu ugljenih hidrata, dinja ima nisko glikemijsko opterećenje, iako njen glikemijski indeks spada u srednju kategoriju.
Sadrži vitamin C
Jedna porcija dinje isečene na kockice sadrži oko 57 miligrama vitamina C, što predstavlja približno 76 odsto preporučenog dnevnog unosa za žene i 63 odsto preporučenog dnevnog unosa za muškarce.
Vitamin C je važan antioksidans, a istraživanja pokazuju da je veći unos ovog vitamina putem hrane povezan sa povoljnijim vrednostima hemoglobina A1c i boljim metabolizmom glukoze.
Iako vitamin C sam po sebi nije sredstvo za regulisanje nivoa šećera u krvi, dinja može da doprinese raznovrsnoj ishrani bogatoj hranljivim materijama koja podržava metaboličko zdravlje.
Lubenica ili dinja - koja je bolja za šećer u krvi?
Dinja može da ima malu prednost kada je reč o nivou šećera u krvi jer sadrži gotovo dvostruko više vlakana od lubenice, navodi nutricionistkinja Šeri Go.
Ipak, nijedno od ova dva voća ne mora nužno da bude "bolje", ističe Pulson.
"Iako lubenica uglavnom ima nešto viši glikemijski indeks od dinje, ta razlika za većinu ljudi verovatno nije značajna. Veličina porcije i namirnice sa kojima jedete voće imaju mnogo veći uticaj na nivo šećera u krvi od malih razlika u glikemijskom indeksu", objašnjava ona.
Veći problem može da predstavlja to što pojedini ljudi potpuno izbacuju voće iz ishrane jer se plaše prirodnih šećera koje ono sadrži.
"Nedavne metaanalize pokazuju da konzumiranje celog voća može da doprinese boljoj kontroli glikemije i da je povezano sa manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 kada je deo celokupne zdrave ishrane", navodi Pulson.
Šeri Go dodaje da i lubenica i dinja lako mogu da se uklope u način ishrane kojim se vodi računa o nivou šećera u krvi.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)