Već znate da je predviđeno otvaranje Banke doniranih reproduktivnih ćelija u Srbiji, a evo ko će moći da bude donor i kakve će testove morati da prođe.
U Srbiji se više od 300.000parova ili 600.000 ljudi bori sa problemom neplodnosti, a borba sa sterilitetom može biti duga i iscrpljujuca. Mnogima je jedino rešenje da dobiju decu - vantelesna oplodnja. Banka doniranih reproduktivnih celija, koja bi do kraja godine trebalo da bude formirana u zemlji, ovim ljudima ce dati novu nadu da napokon postanu roditelji!
I ne samo to - osnivanje banke jajnih celija daje šansu i onim ženama koje nemaju partnera ili sopstvene reproduktivne celije da dobiju bebu. To, prakticno, znaci da ce veliki broj parova, koji je do sada morao da ide u inostranstvo u banke doniranih celija, sada moci da ih dobije u Srbiji, i to o trošku države! Iako je Zakon o biomedicinski potpomognutom oplodenju, koji reguliše ovu oblast, vec donet, za njegovu primenu potrebno je podzakonskim aktima utvrditi tehnicke uslove pod kojim ce to biti izbodljivo, a njihovo donošenje je u pripremi.
LEPA VEST: Nova pomoc za vantelesnu oplodnju!
Profesor Aleksandar Stefanovic, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Klinickom centru Srbije, kaže za "Kurir" da GAK Višegradska još pre nekoliko godina predviden kao mesto banke darovanih reproduktivnih celija.
"Osnivanje banke reproduktivnih celija prilicno je velika infesticija, više od dva miliona evra, a ovakvu banku nemaju ni mnoge zemlje u okruženju, od kojih su neke i clanice Evropske unije. Ovim je omoguceno da gradani Srbije mogu biti nesebicni davaoci i primaoci poklonjenih reproduktivnih celija. Osnivanjem ovakve banke parovi ce moci da ostvare svoje potomstvo - ukoliko jedno od njih ili cak oboje nemaju adekvatne celije ili tkiva kojima je moguce ostvariti trudnocu, moci ce da dobiju poklonjene iz ove banke, ili cak embrione", objašnjava Stefanovic.
On dodaje da bi darodavci embriona bili parovi koji svoje embrione ne žele više da cuvaju za vlastitu oplodnju, ali im je žao da budu uništeni.
"Naravno, donatori ce biti anonimni za one kojima daju celije ili embrione, a morace da produ i standardne testove na bolesti. Predvidena je i mogucnost uvoza i izvoza darovanih reproduktivnih celija. Dakle, ukoliko u domacoj banci ne postoji dovoljan broj ili odredeni profil darovanih celija, moci ce da se uradi postupak sa uvezenim darovanim celijama u bilo kom centru za BMPO", naglašava Stefanovic.
I druga beba iz vantelesne o trošku države!
Prema sadašnjem predlogu, kako istice Stefanovic, nije predvideno placanje donatorima, izuzev za tehnicke stvari.
"Takode, donirane jajne celije ne bi trebalo da se naplacuju parovima, vec da idu o trošku RFZO. Ovo je vrlo kompleksna oblast i mnogi detalji se još uvek usaglašavaju podzakonskim aktima, ali se nadamo da ce ova banka poceti da radi uskoro, do kraja godine", zakljucuje on.