Do kraja meseca trebalo bi da budu usvojene izmene zakona koje će predviđati mogućnost da parovi koji su prvo dete dobili vantelesnom oplodnjom mogu tom detetu o trošku države da podare i brata ili sestru!
Svetski dan dece u Srbiji je obeležen tribinom posvecenom vantelesnoj oplodnji, u oranizaciji udruženja Naša Aska, pod nazivom "Za zdravije i brojnije potomstvo".
U Srbiji se sa neplodnošcu bori više od 400.000 parova, a danas su se na tribini održanoj u Beogradu mogle cuti lepe vesti, koje bi trebalo taj put do potomstva da ucine malo manje neizvesnim i malo manje iscrpljujucim.
U Srbiji oko deset odsto parova u reproduktivnom dobu ima problem sa sterilitetom, i njima je vantelesna oplodnja jedina nada da ikada dobiju dete, rekla je otvarajuci tribinu ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku dr Slavica Ðukic Dejanovic.
"Svako novorodeno dete je dragoceno jer nas ima sve manje, a svega 14,4 odsto populacije Srbije danas su deca. U drugoj polovini juna, planirane su izmene i dopune razlicitih zakona, ukljucujuci i sjajni Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, kojim ce biti predvidena mogucnost da parovi koji su prvo dete dobili vantelesnom oplodnjom mogu tom detetu o trošku države da podare i brata ili sestru, ponovo u tri pokušaja, sve do 42. godine života majke", najavila je dr Ðukic Dejanovic.
Ona je istakla da je tokom procesa vantelesne partnerski odnos jako važan, jer put do bebe biomedicinski potpomognutom oplodnjom nije lak, primetivši da ponekad i dobre namere najbližih mogu da stvore dodatni pritisak parovima koji kroz to prolaze.
"Zato možda nije loše da ti prvi koraci na putu biomedicinski potpomognute oplodnje budu samo izmedu partnera i njihovih izabranih lekara. Društvo i dalje nema dovoljan nivo ljubavi i razumevanja prema ljudima koji se ne ostvare kao roditelji na uobicajeni nacin, i zato je jako važna i psihološka podrška parovima koji kroz to prolaze", rekla je ministarka.
Direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo prof. Aleksandar Stefanovic istakao je da se uskoro ocekuje pocetak rada banke reproduktivnih celija, koja ce omoguciti doniranje reproduktivnih celija.
"O trošku RFZO ce moci u odredenim slucajevima, kada je to medicinski opravdano, da se zamrzavaju jajne celije, spermatozoidi i embrioni dobijeni vantelesnom oplodnjom. To je šansa i za pacijente koji su oboleli od malignih bolesti, redcimo, da reproduktivne celije ili tikiva testisa i jajnika zamrznu, pa da ih jednog dana upotrebe", rekao je dr Stefanovic.
"Mogucnost cuvanja reproduktivnih celija i embriona dobijenih biomedicinski potpomognutom oplodnjom bitno je i sa još jednog aspekta. Nekad se u jednom ciklusu vantelesne oplodnje dobije mnogo embriona, više nego što je moguce vratiti u jednom ciklusu. Oni koji ne budu upotrebljeni, moci ce da se zamrznu i da se cuvaju za sledeci pokušaj. Na ovaj nacin, znacajno se umanjuje stres, ljudi su rastereceniji jer znaju da imaju još pokušaja, još šansi za slucaj da ne dode do trudnoce iz prvog puta, ili za slucaj da požele još dece. Takode, ovim ce se smanjiti i broj blizanackih trudnoca i trojki, što su ipak trudnoce koje nose visoke rizike. Statistika kaže da brzo zamrzavanje, koje se radi i na Klinickom centru Srbije, ima izuzetno dobar procenat uspešnosti, cak do 70 odsto", objasnio je dr Stefanovic.
Iskustva iz Grcke sa ucesnicima tribine podelio je reproduktivni ginekolog dr Mihalis Kiriakidis iz Klinike "Embryolab" koji je rekao da se u toj zemlji kada nije moguce dobiti zdrav embrion, odnosno zdravu jajnu celiju radi vantelesna oplodnja sa doniranom jajnom celijom.
U Grckoj je, kako je rekao, zakonom dozvoljen svaki vid donacije jajnih celija, sperme, embriona.
"Na ovaj nacin, povecavamo šanse da se svi parovi mogu ostvariti kao roditelji. Stvaramo živote, uvecavamo porodice", rekao je dr Kiriaklidis, podsetivši da parovi iz Srbije vec godinama posecuju ovu kliniku u Solunu, sa jako dobrim rezultatima.