• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Možete sami meriti kvalitet vazduha, ako ste dovoljno vešti (VIDEO)

Izvor mondo.rs

Tema broj jedan ovih dana u Srbiji je zagađen vazduh. Na noge su se podigli državni I gradski organi ali i NVO i kompanije. Večeras je predstavljen projekat u kome mogu učestvovati i sami građani.

 Zagađenost vazduha, građanska merenja Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Reč je o projektu koja se bavi uključivanjem građana u proces prikupljanja i objavljivanja podataka o kvalitetu vazduha u Srbiji. "Vidljivi podaci za nevidljivi vazduh“ je uspostavljena mreža građanskog merenja kvaliteta vazduha, koja trenutno broji više od 20 građana.

Inicijativu u Srbiji sprovode Beogradska otvorena škola, ISOC Srbija i IoT kompanija "AllThingsTalk“. Ona je podržana od strane projekta “Otvoreni podaci – otvorene mogućnosti”, koji sprovode Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, uz podršku Svetske banke i Fonda za dobru upravu Ujedinjenog Kraljevstva.

Možda će vas zanimati

Dominik Nil iz ambasade Velike Britanije, koja je jedan od donatora projekta istakao je globalnu važnost ovakvih inicijativa.

Kada smo u julu prošle godine objavili početak projekta gotovo da nije bilo interesovanja za ovu temu. Danas je ona u žiži javnosti. Moć otvorenih podataka se može videti upravo u tome. Svedoci smo globalne krize uzrokovane klimatskim promenama, one su opasnost za sve nas. Moramo raditi na smanjenju emisije štetnih gasova.” - istakao je Nil.

Željka Milošević direktorka Internet društva Srbije i Nikola Petković iz kompanije „All Things Talk“ upoznali su prisutne sa uređajima kojima se vrše merenja.

U pitanju su uređaji nazvani "Klimerko“. Ovi uređaji mere vlažnost i temperaturu vazduha, kao i koncentraciju PM2.5 i PM10 čestica u mikrogramima prema jednom kubnom metru vazduha.

Trenutno na teritoriji Srbije 27 ovakvih uređaja šalje podatke o stanju vazduha na svakih 15 minuta. Svi podaci su javno dostupni na sajtu vazduhgradjanima.rs .

Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole, istakla je da je građansko merenje alat zagovaranja koje treba da dovede do promene trenutnog stanja. Ona je istakla da je cilj inicijative da se do naredne godine u građanska merenja uključi 1.000 uređaja, to jest 1.000 građana.

Gorica Stanojević, istraživač SANU, pripada grupi građana koji su već uključeni u ova merenja.

"Primarni motiv mi jeste bio da se informišem o kvalitetu vazduha, a kao istraživaču mi je posebno važno da imam pristup sirovim podacima, koja nisu tumačena. Na taj način je jasnije sa čime se susrećemo i borimo. Rekacije okruženja su veoma pozitivne, svakodnevno su se raspitivali o merenjima na mikrolokacijama.“ - poručila je Stanojević.

Detaljno upustvo kako možete sami napraviti uređaj postoji na sajtu pomenute inicijative - https://vazduhgradjanima.rs/.

Pa ako ste dovoljno vešti...

Pročitajte i ovo

Komentari 5

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Nikola

Nadovezao bih se na svoj komentar, pogledao sam podatke sa dostupnih uredjaja i dosta uredjaja nije azurno neki se cak i par meseci nisu javljali

Ica

Zašto bi merili kvalitet vazduha, dovoljno je to što ga vidimo

Banjac

Meni dovoljno da pogledam auto dva dana nakon pranja. Iako je suva zima, inje pomaže da se svakojake čestice zalepe za limariju i staklo. Tako da nakon dva dana ceo auto bude pokriven pepelom, katranom, nekakvim crnilom i ko zna čega već sve tu nema....UŽAS!!! A deca, jadni mališani, pune hodnike po Domovima zdravlja, ne mogu da vežu mesec dana da budu zdravi i bez kašlja. Ovo je mnoooooogo veliki i širok problem. Filteri na dimnjacima toplana, fabrika, velikih javnih i privatnih firmi, ustanova, pa i kućnim domaćinstvima (velkki gradovi kao Niš i Užice koji imaju velika naselja pai cele opštine sa kućama samo, su u problemu zbog toga) prelazak toplana na gas, kompletno eliminisanje lignita iz potrošnje, redukovanje broja automobila (teško, ali izvodljivo, mogu se osmisliti konstruktivna rešenja). Toliko se priča o tom gasu. Verujem da bi mnoga domaćinstva baš u navedenim gradovima gde je prošla mreža, prešla na gas da je on jeftiniji i u rangu sa drvima.

special image