Nosa srpska malinovača nije ni novi "brend", ni komercijalni projekat nekog od domaćih proizvođača "žestine" već – stvar nauke.

Rakija je, naime, rezultat inovacionog projekta pod nazivom "Razvoj novog tehnološkog postupka za proizvodnju rakije od maline".

Projekat su ostvarili, i spremili za nekog od zainteresovanih proizvođača, Inovacioni centar Tehnološko-metaloruškog fakulteta iz Beograda (na kom postoji i Katedra za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju) i Institut za voćarstvo iz Čačaka, uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a u okviru aktivnosti pružanja podrške stvaranju proizvoda sa dodatnom vrednošću u poljoprivredi, afirmisanja inovacione delatnosti, transfera znanja i tehnologije.

Nova rakija u savremenom pakovanju predstavljena je danas u Privrednoj komori Srbije, a skupu u kome su bili i brojni predstavnici Ministarstva provete i nauke, Ministarstva poljoprivrede i zainteresovani privrednici, svoj projekat obrazložili su dr Radosav Cerović iz Inovacionog centra TMF-a u Beogradu, i dr Aleksandar Leposavić i dr Branko Popović iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

Kao osnovni razlog traženja nove tehnologije proizvodnje malinovače doktor Cerović je naveo dobijanje rakije od smrznute maline, kakvom Srbija obiluje, a da pritom bude istog kvaliteta kao rakija dobijenaod svežeg voća. Sveža malina je veoma osetljiva i mora da se prerađuje isti dan kada se ubere, što čini nepraktičnom ozbiljnu proizvodnju jer je veoma sezonskog karaktera

"Potencijal postoji, malinu imamo a da jako alkoholno piće može biti i jak izvozni adut pokazuju primeri Velike Britanije sa viskijem i Francuske sa konjakom. Britanci od izvoza viskija dobijaju 2 milijarde funti (2,8 milijarde evra) svake godine, a Francuzi 1,5 milijardi evra", kaže dr Branko Popović.

Ovaj stručnjak iz Instituta za voćarstvo je u kratkoj prezentaciji pokazao da malina, iako zbog manjka šećera daje dva do tri puta manje rakije nego recimo šljiva, može biti isplativa kao podloga za kvalitetno piće.

Novih tehnološkim procesom direktne maceracije (raskvašivanja) smrznute maline na određenoj temperaturi u određenom intervalu i pri određenoj količini etanola, dobija se litra rakije sa 40 odsto alkohola sa "potrošenih" 1,2 kilograma alkohola. U klasičnom postupku potrebno je 16 do 20 kilograma maline za litra rakije.

Pritom je, kaže dr Popović, u novom postupku ujednačen sastav i sačuvana je specifična aroma maline (miris ljubičice), a ne događa se da se kako kod klasičnog postupka meša "strani" miris zbog masnih kiselina.

(G.M.Š.)