• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Nova srpska malinovača spremna da osvoji svet

Izvor mondo.rs

Rakija dobijena novim postupkom koji joj čuva aromu a zahteva deset puta manje voća nego klasičan, promovisana je danas u Beogradu. Spremna da u svetu proslavi srpsku malinu

Nosa srpska malinovača nije ni novi "brend", ni komercijalni projekat nekog od domaćih proizvođača "žestine" već – stvar nauke.

Rakija je, naime, rezultat inovacionog projekta pod nazivom "Razvoj novog tehnološkog postupka za proizvodnju rakije od maline".

Projekat su ostvarili, i spremili za nekog od zainteresovanih proizvođača, Inovacioni centar Tehnološko-metaloruškog fakulteta iz Beograda (na kom postoji i Katedra za biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju) i Institut za voćarstvo iz Čačaka, uz podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a u okviru aktivnosti pružanja podrške stvaranju proizvoda sa dodatnom vrednošću u poljoprivredi, afirmisanja inovacione delatnosti, transfera znanja i tehnologije.

Malinari pali na treće mesto

Srbija je značajan svetski proizvođač maline. Po količinama je, nažalost, u poslednjih četiri,pet godina pala na treće mesto (iza Poljske i SAD, a ispred Čilea) ali je po kvalitetu i dalje u samom vrhu. "O srpskoj malini se ne zna dovoljno i zbog toga što je potrošač ili krajnji kupac dobija u pakovanju nekog od inostranih distributera, ili u nekom od 1.300 proizvoda u svetu sa malinom, pa ni ne zna da je taj kvalitet unutra zapravo stigao iz Srbije", kaže dr Leposavić iz čačanskog instituta.

Nova rakija u savremenom pakovanju predstavljena je danas u Privrednoj komori Srbije, a skupu u kome su bili i brojni predstavnici Ministarstva provete i nauke, Ministarstva poljoprivrede i zainteresovani privrednici, svoj projekat obrazložili su dr Radosav Cerović iz Inovacionog centra TMF-a u Beogradu, i dr Aleksandar Leposavić i dr Branko Popović iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

Kao osnovni razlog traženja nove tehnologije proizvodnje malinovače doktor Cerović je naveo dobijanje rakije od smrznute maline, kakvom Srbija obiluje, a da pritom bude istog kvaliteta kao rakija dobijenaod svežeg voća. Sveža malina je veoma osetljiva i mora da se prerađuje isti dan kada se ubere, što čini nepraktičnom ozbiljnu proizvodnju jer je veoma sezonskog karaktera

"Potencijal postoji, malinu imamo a da jako alkoholno piće može biti i jak izvozni adut pokazuju primeri Velike Britanije sa viskijem i Francuske sa konjakom. Britanci od izvoza viskija dobijaju 2 milijarde funti (2,8 milijarde evra) svake godine, a Francuzi 1,5 milijardi evra", kaže dr Branko Popović.

Imamo 5K

Da bi se nametnuli svetu sada proizvođači koji usvoje ovaj proces, napominje dr Cerović, moraju još da osiguraju čuvena tri 'K' - kvalitet, kvantitet, kontinuitet, a mi bismo na to dodali i dva - kontrola i konkurentnost. "Mi mislimo da je to moguće. Kao prva se zainteresovala jedna firma iz Čačka, pa ćemo videti. Mi smo u projektu planirali cenu od 10 do 15 evra po litru (plus cena ambalaže i akciza) a na našem tržištu se strane malinovače prodaju od 1.700 do 4.000 dinara za flašu od 0,7 litra", optimističan je Cerović.

Ovaj stručnjak iz Instituta za voćarstvo je u kratkoj prezentaciji pokazao da malina, iako zbog manjka šećera daje dva do tri puta manje rakije nego recimo šljiva, može biti isplativa kao podloga za kvalitetno piće.

Novih tehnološkim procesom direktne maceracije (raskvašivanja) smrznute maline na određenoj temperaturi u određenom intervalu i pri određenoj količini etanola, dobija se litra rakije sa 40 odsto alkohola sa "potrošenih" 1,2 kilograma alkohola. U klasičnom postupku potrebno je 16 do 20 kilograma maline za litra rakije.

Pritom je, kaže dr Popović, u novom postupku ujednačen sastav i sačuvana je specifična aroma maline (miris ljubičice), a ne događa se da se kako kod klasičnog postupka meša "strani" miris zbog masnih kiselina.

(G.M.Š.)

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Petar

idem da zasadim bar deset ari maline , moze na drzavno zemljiste .

Viking Viki

@Petar Mozes da sadis gde hoces. Srbija je zaparlozena zahvaljujuci svim prethodnim, pa i ovoj vlasti!

special image