Šta želite da promenite na sebi? Put do magične kombinacije 90-60-90, dimenzija koje bi trebalo da oduzimaju dah, nikada nije bio kraći: prema procenama stručnjaka, u Srbiji se godišnje izvede više od 3.000 operacija u domenu plastične hirurgije.
Šta želite da promenite na sebi? Premale grudi, tanke usne, opuštenu zadnjicu? Put do magične
kombinacije 90-60-90, dimenzija koje bi trebalo da oduzimaju dah, nikada nije bio kraći.
Prema procenama stručnjaka, u Srbiji se godišnje izvede više od 3.000 operacija u domenu plastične hirurgije. Pacijenti, kažu hirurzi, klinike mahom napuštaju zadovoljni "novim" sobom. Psiholozi, međutim, smatraju da je takvo stanje euforije kod većine – privremeno, pišu "Novosti" u svom "Vikend dodatku".
Plastični hirurzi susreću se sa dva tipa ličnosti. Jedni žele da budu privlačni zbog prirode posla kojim se bave, dok drugi koji žive daleko od očiju javnosti, u operacionu salu ulaze sa nadom da će ih zahvat hirurga lišiti stvarnih ili umišljenih fizičkih nedostataka. Zajedničko im je da su žrtve jurnjave za uspehom, moći i novcem koja ne ostavlja dovoljno vremena za upoznavanje unutrašnjih vrednosti drugih osoba, pa se odnosi najčešće zasnivaju na onome što govori spoljašnjost.
Ekran televizora zamenio je ogledalo, pa uzori lepote kakve emituju masovni mediji postavljaju
nove standarde. A, kada šminka, brushalteri i tablete za sagorevanje masti ispolje svoju "nemoć", na scenu stupa – hirurški skalpel.
U Srbiji se oko 90 odsto zahvata estetske hirurgije izvodi nad ženama, a suma koju je potrebno izdvojiti za "lepotu" mnogima više nije nedostižna.
"Poslednjih godina izgled je važan za poslovnu ili emotivnu komunikaciju", kaže za "Novosti" prof. dr Miodrag Colić, specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
"Ljudi nemaju vremena da se udubljuju u unutrašnju lepotu koja je, ipak, najvažnija."
Upravo zbog te brzine življenja, estetska hirurgija počela je da se razvija tokom poslednje decenije i ona više ne zavisi od materijalnog statusa. Dolaze ljudi i srednjeg i nižeg sloja, pa se mnogi odriču letovanja da bi za 1.000 evra operisali nešto što žele. Na primer, uvećanje grudi silikonskim implantatima košta oko 3.000 evra.
Stručnjaci navode da se ne može govoriti o trendu ispravki pojedinih delova tela. Neke operacije su, ipak, karakteristične za pojedina doba godine, te su pred leto češće liposukcije i kontuiranje tela, dok starije dame čekaju jesen da bi zategle lice, kapke ili uradile fejslifting.
(MONDO)
kombinacije 90-60-90, dimenzija koje bi trebalo da oduzimaju dah, nikada nije bio kraći.
Prema procenama stručnjaka, u Srbiji se godišnje izvede više od 3.000 operacija u domenu plastične hirurgije. Pacijenti, kažu hirurzi, klinike mahom napuštaju zadovoljni "novim" sobom. Psiholozi, međutim, smatraju da je takvo stanje euforije kod većine – privremeno, pišu "Novosti" u svom "Vikend dodatku".
Plastični hirurzi susreću se sa dva tipa ličnosti. Jedni žele da budu privlačni zbog prirode posla kojim se bave, dok drugi koji žive daleko od očiju javnosti, u operacionu salu ulaze sa nadom da će ih zahvat hirurga lišiti stvarnih ili umišljenih fizičkih nedostataka. Zajedničko im je da su žrtve jurnjave za uspehom, moći i novcem koja ne ostavlja dovoljno vremena za upoznavanje unutrašnjih vrednosti drugih osoba, pa se odnosi najčešće zasnivaju na onome što govori spoljašnjost.
Ekran televizora zamenio je ogledalo, pa uzori lepote kakve emituju masovni mediji postavljaju
nove standarde. A, kada šminka, brushalteri i tablete za sagorevanje masti ispolje svoju "nemoć", na scenu stupa – hirurški skalpel.
U Srbiji se oko 90 odsto zahvata estetske hirurgije izvodi nad ženama, a suma koju je potrebno izdvojiti za "lepotu" mnogima više nije nedostižna.
"Poslednjih godina izgled je važan za poslovnu ili emotivnu komunikaciju", kaže za "Novosti" prof. dr Miodrag Colić, specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
"Ljudi nemaju vremena da se udubljuju u unutrašnju lepotu koja je, ipak, najvažnija."
Upravo zbog te brzine življenja, estetska hirurgija počela je da se razvija tokom poslednje decenije i ona više ne zavisi od materijalnog statusa. Dolaze ljudi i srednjeg i nižeg sloja, pa se mnogi odriču letovanja da bi za 1.000 evra operisali nešto što žele. Na primer, uvećanje grudi silikonskim implantatima košta oko 3.000 evra.
Stručnjaci navode da se ne može govoriti o trendu ispravki pojedinih delova tela. Neke operacije su, ipak, karakteristične za pojedina doba godine, te su pred leto češće liposukcije i kontuiranje tela, dok starije dame čekaju jesen da bi zategle lice, kapke ili uradile fejslifting.
(MONDO)