Gastronomija

Kako je zaljubljenost svetskih gurmana u suši, odnosno sirovu ribu, desetkovala tune u okeanima, dugoročni napori da se ova riba dubokih mora uzgaja u bazenima, izgleda da daju rezultate.

Da li će uzgoj tune u velikim razmerama biti moguć ostaje da se vidi. Tunu je mnogo teže zauzdati nego masovno gajene losose i račiće. Tuna je velika i treba joj prostor da pliva. Množi se samo u određenim uslovima.

U nekim eksperimentima, manje od jednog procenta poroda je preživelo, a one jedu A tako mnogo da mogu da unište sve oko sebe.

Većina tuna koje se danas gaje uhvaćene su u moru i stavljene u ribnjake da se goje. To nije ni od kakve koristi za očuvanje vrste.

Atlantska plava tuna, koja živi u Atlantskom okeanu i Sredozemnom moru, nestaje takvom brzinom da je Maroko zatražio da se stavi na listu ugroženih vrsta.

Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna nedavno je smanjila dozvoljenu kvotu za ulov u idućoj godni za oko trećinu - na 13.500 tona, što su zaštitnici prirodne sredine osudili kao nedovoljno.

Japanci pojedu 80 procenata atlantske i pacifičke tune, dve vrste koje ljubitelji sušija najviše cene. U Japanu ih zovu "hon maguro" što se može prevesti kao "prava tuna".

Stopa preživljavanja za pacifičku tunu je oko 0,4 odsto od 28 miliona jajašaca oplođenih tokom ispitivanja na uzgajalištima Maruhe. Napor japanskog univerziteta Kinki podigao je procenat preživljavanja na šest odsto.

Na trpezi divlja tuna vodi daleko ispred gajene. Ove godine je na ribljoj pijaci u Tokiju jedna 200 kilograma teška pacifička plava tuna, dostigla rekordnu cenu od 220.000 dolara! Tune iz Maruhnih uzgajališta, teške oko 40 kilograma, dostizale cenu i 1.100 dolara svaka.

(Beta, foto: Guliver/Getty Images)