Izbor proizvoda sa "proteinom" ili "visokim sadržajem proteina" u nazivu dramatično se povećao u poslednje vreme. Mnogi ljudi ih kupuju misleći da su bolji izbor u ishrani. Da li je to zapravo slučaj? Po čemu se jogurti, sirevi i pločice sa visokim sadržajem proteina razlikuju od klasičnih verzija? Sve ovo komentarisao je poznati dijetetičar Mihal V. koji je sproveo eksperiment. Rezultati su bili iznenađujući.
"U proizvodima koji se nazivaju proteinski, visokoproteinski ili sa visokim sadržajem proteina, nećemo pronaći neki magični, bolji protein. Nije slučaj da su proteini jedini izvor tamo. Obični proizvodi koje već godinama poznajemo, kao što su meso, jaja, mahunarke, mlečni proizvodi, odličan su izvor proteina i u stanju smo da ih obezbedimo organizmu u odgovarajućoj količini u dobro izbalansiranoj ishrani", rekao je dijetetičar.
Koliko je proteina dnevno dovoljno?
Koliko proteina treba da jedemo svaki dan zavisi, između ostalog, od naše težine.
"Potrebe za proteinima izražene su u gramima po kilogramu telesne težine. Što je neko više težak, to su mu veće potrebe za proteinima. Zavisi i od fizičke aktivnosti osobe. Za neaktivne ljude, norma je gram proteina po kilogramu telesne težine. Za aktivne ljude raspon će biti veoma širok, od oko 1,4 do 2,2 g proteina po kilogramu telesne težine", objasnio je stručnjak.
To nije sve. Prema rečima dijetetičara, ishranu treba posmatrati u celini. Ako neko malo jede, na primer zato što pokušava da smrša, ne treba da zaboravi na proteine, kako ne bi izgubio mišićnu masu. U ovom slučaju, poenta je sagorevanje masti, a ne mišića.
"Ako smo u kalorijskom deficitu, možda će nam trebati više proteina jer štite mišićnu masu tokom energetskog deficita, odnosno tokom mršavljenja. To dovodi do toga da gubimo manje mišićne mase. A čak i ako ne planiramo da budemo bodibilderi, trebalo bi da vodimo računa o količini mišićne mase u našem telu. Kada imamo više mišićne mase, sagorevamo više kalorija čak i kada gledamo seriju na kauču", objasnio je dijetetičar.
Dakle, da li je vredno podržati sebe proizvodima sa visokim sadržajem proteina da biste održali najviši mogući nivo mišićne mase? Odgovor je - zavisi. Stručnjak jasno kaže da su neki bolji, neki lošiji.
"Postoje neki koji se, po mom mišljenju, mogu koristiti u zdravoj ishrani. Jedan od takvih proizvoda koji je godinama na tržištu je islandski jogurt. Reč je o proizvodu sa većim sadržajem proteina i verujem da može, pa čak i treba, ako neko nema kontraindikacije, da bude deo zdrave ishrane", rekao je.
Visoko proteinski ili visoko prerađeni proizvodi?
Pored skir-a, u prodavnicama možete da pronađete i dosta drugih proizvoda koji na ambalaži imaju istaknute proteine. Dijetetičar je rekao da se "ovde pojavljuje problem".
"Mnoge od ovih stvari su prilično obrađene. Često kažem da ako imamo nezdravu pločicu i dodamo joj malo proteina, to je neće odjednom učiniti zdravom. Verzija proteinske pločice ima malo manje šećera i masti, a više proteina. A ovo je zapravo plus, ali to odjednom ne čini ovu proteinsku pločicu dobrom kao što su paradajz ili jabuka. To je i dalje visoko prerađen proizvod", objasnio je dijetetičar.
"Drugi problem sa visokoproteinskim proizvodima je to što oni često sadrže zaslađivače. I dok smo pre 10 godina na tržištu imali prilično loš izbor proizvoda sa zaslađivačima, pićima, proteinskim suplemenatima, sada je njihov broj ogroman. Postoji rizik da ćemo pojesti više zaslađivača nego što bi trebalo jer proizvođač na ambalaži ne označava koliko se koristi u proizvodu. A zaslađivači su bezbedni do određene granice, koja se izražava i u gramima po kilogramu telesne težine", objasnio je.
BONUS VIDEO:
