Šta da jedemo?

Nova piramida ishrane: Nekada namirnica br. 1 sad je pala na dno

Nove smernice o ishrani vraćaju piramidu na pravu hranu, proteine u svakom obroku i ograničavanje šećera. A da li su ove preporuke zaista zdrave i šta kritičari kažu o mastima, vlaknima i životnoj sredini?
Namirnice na kraju lestvice nove piramide ishrane iznenadile stručnjake. Foto: U. J. Alexander/ rblfmr/Lysenko Andrii /successo images/Shutterstock

Nova piramida ishrane predstavlja ažuriranu verziju vizuelnog vodiča za zdravu ishranu, nedavno predstavljenu u okviru Dietary Guidelines for Americans 2025-2030, federalnih američkih smernica o ishrani, objavljenih početkom januara 2026. Ove smernice se objavljuju svakih pet godina od strane Ministarstva poljoprivrede (USDA) i Ministarstva zdravlja i socijalnih usluga (HHS).

Šta sadrži nova piramida ishrane?

1. Fokus na celovite, neprerađene namirnice

Novi model naglašava neophodnost konzumiranja celovitih i minimalno prerađenih namirnica kao osnove zdrave ishrane. HHS ističe da nove smernice zahtevaju snažno smanjenje prerađene hrane i rafinisanih ugljenih hidrata. To podrazumeva voće, povrće, integralne žitarice, kvalitetne proteine i zdrave masti kao glavne komponente svakodnevne ishrane.

2. Proteini kao centralni stub

Za razliku od tradicionalne piramide ishrane, gde su osnovu preporuka činile žitarice i ugljeni hidrati, nova verzija postavlja proteine i zdrave masti u najširi deo grafikona, sugerišući da bi oni trebalo da budu glavni deo svakog obroka.

To uključuje:

  • meso (npr. crveno meso i piletinu),
  • ribu i živinu,
  • jaja,
  • punomasne mlečne proizvode,
  • orašaste plodove i semenke,
  • biljne izvore (pasulj, grašak, sočivo, soja).

Nadležne institucije takođe preporučuju viši unos proteina (oko 1,2 do 1,6 g po kilogramu telesne mase dnevno) kako bi se obezbedio dovoljan unos aminokiselina, posebno kod dece i svih koji teže jačanju i regeneraciji mišića.

3. Voće i povrće

U novom modelu voće i povrće su važan deo zdrave ishrane, ali često nisu u osnovi grafikona kao u tradicionalnim modelima. Smernice predlažu najmanje 3 porcije povrća i 2 porcije voća dnevno.

4. Integralne žitarice u manjoj meri

Integralne žitarice, poput hleba od celog zrna i integralnog pirinča, i dalje se preporučuju, ali zauzimaju manji deo piramide u poređenju sa proteinima i zdravim mastima. Ovo je vidljiva promena u odnosu na ranije verzije, gde su žitarice bile osnova dnevnih preporuka. Zvanični dokument postavlja cilj od 2 do 4 porcije integralnih žitarica dnevno i navodi primere rafinisanih namirnica koje treba ograničiti.

5. Zdrave masti

Nova piramida uključuje zdrave masti kao važan element ishrane, poput maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada, naglašavajući da bi trebalo da budu deo svakog obroka. Uključite izvore kao što su masline, semenke i riba bogata omega-3 masnim kiselinama.

6. Ograničenje dodatog šećera i ultra-prerađene hrane

Nove smernice pozivaju potrošače da:

  • izbegavaju visoko prerađenu hranu,
  • svedu dodat šećer na minimum (posebno kod dece),
  • izbegavaju zaslađene gazirane napitke.

Ovo je povezano sa zabrinutošću zbog porasta hroničnih bolesti povezanih sa prekomernom konzumacijom industrijski ultra-prerađenih proizvoda, što se ističe i u medijskim izveštajima o novim smernicama.

Šta kažu zagovornici novog modela?

1. Podrška celovitim namirnicama

Mnogi stručnjaci za ishranu hvale fokus na "pravu hranu", tvrdeći da konzumacija neprerađenih namirnica povećava unos hranljivih materija i olakšava kontrolu "praznih" kalorija.

2. Smanjenje šećera i prerađenih proizvoda

Ovo se smatra važnim podsticajem za javno zdravlje, imajući u vidu široko raspravljanu povezanost između dodatog šećera, gojaznosti i metaboličkog rizika.

3. Fokus na kvalitetne proteine

Zagovornici ističu da mnogi ljudi potcenjuju unos proteina, posebno tokom rasta, u starijem dobu ili pri fizičkoj aktivnosti, te da ovaj model vraća zasluženi fokus na njih.

Kritike i pitanja stručnjaka

1. Promena uloge ugljenih hidrata i vlakana

Neki dijetetičari izražavaju zabrinutost da nova piramida stavlja manji naglasak na integralne žitarice, mahunarke i vlakna, što može da dovede do smanjenog unosa vlakana - ključnog faktora za zdravlje creva, kontrolu holesterola i telesne težine. EatingWell navodi da je ovo jedna od tačaka koja najčešće izaziva debate u javnoj interpretaciji novog modela.

2. Održivost i životna sredina

Drugi stručnjaci upozoravaju da povećana potrošnja mesa može da ima ekološke i etičke posledice, jer je proizvodnja mesa povezana sa većim emisijama i većom potrošnjom resursa.

3. Kontroverze oko masti i njihovog ograničenja

Fokus na zdrave masti i punomasne mlečne proizvode otvara pitanja u vezi sa tradicionalnim ograničenjima zasićenih masti i njihovim uticajem na kardiovaskularno zdravlje. Američko udruženje za srce (AHA) naglašava da ishrana zdrava za srce zahteva ograničavanje zasićenih masti i natrijuma, upozoravajući da pogrešna tumačenja mogu da povećaju kardiovaskularni rizik.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Post ili mediteranska ishrana - Lekoviti razgovori prof. dr Vesna Srećković Dimitrijević Izvor: MONDO