U Srbiji bi do 2010. godine trebalo da se otvori prva javna banka matičnih ćelija, rečeno je na međunarodnom naučnom skupu "Regenerativna medicina u 21. veku" koji u sredu počeo u Beogradu.
U Srbiji bi do 2010. godine trebalo da se otvori prva javna banka matičnih ćelija, rečeno je na međunarodnom naučnom skupu "Regenerativna medicina u 21. veku" koji u sredu počeo u Beogradu.
Pripreme za otvaranje javne banke matičnih ćelija iz pupčanika traju već nekoliko godina u Institutu za majku i dete "Dr Vukan Čupić". Za sada na našem tržištu postoje samo privatne banke koje ćelije iz pupčanika čuvaju u inostranstvu za nadoknadu od oko 2.000 evra.
Projekat "Stvaranje uslova za transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze kod dece", koji uključuje i otvaranje banke matičnih ćelija iz pupčanika, odobrilo je Ministarstvo zdravlja pre nekoliko godina, a ove godine je za to obezbeđeno oko 11,1 miliona dinara.
Prema rečima ginekologa dr Mime Fazlagić, iz godine u godinu šire se mogućnosti i značaj upotrebe matičnih ćelija, tako da se danas već oko 75 raznih bolesti tretira adultnim matičnim ćelijama izdvojenim iz krvi pupčane vrpce.
"Tretiraju se bolesti krvi (leukemija), imunološke bolesti, bolesti centralnog nervnog sistema i metaboličke bolesti", kazala je Fazlagićeva i dodala da se "neke od tih bolesti mogu izlečiti matičnim ćelijama, a kod drugih se može poboljšati stanje pacijenta tretmanom matičnim ćelijama".
Prema rečima ministra zdravlja Tomice Milosavljevića, procedura uzimanja matičnih ćelija iz pupčanika veoma je jednostavna - trudnice će potpisivati odobrenja da posle porođaja daju posteljicu i pupčanik iz kojih se vade ćelije.
"Procedura nije bolna, jer se matične ćelije uzimaju iz krvi pupčanika i posteljice koji su već odbačeni", kazao je on.
Lekari bi trudnicama trebalo da objasne mogućnosti i značaj primene matičnih ćelija, kao i da se radi o skupoj proceduri koje bi trebalo da bude dopunska usluga u zdravstvu, kazao je Milosavljević.
On je rekao da zdravstvene ustanove u Srbiji, u cilju šire primene matičnih ćelija, mogu da sklapaju ugovore sa međunarodnim kompanijama koje bi bile posrednici između banke matičnih ćelija koje u inostranstvu postoje i njih.
Činjenice o matičnim ćelijama su naučnicima odavno poznate, ali se tek poslednjih decenija one koriste za raznovrsne tretmane i lečenja, a ovaj napredak u medicini je omogućen razvojem tehnologija za bezbedne procese izdvajanja, zamrzavanja, odmrzavanja i aplikacija.
(Tanjug)
Pripreme za otvaranje javne banke matičnih ćelija iz pupčanika traju već nekoliko godina u Institutu za majku i dete "Dr Vukan Čupić". Za sada na našem tržištu postoje samo privatne banke koje ćelije iz pupčanika čuvaju u inostranstvu za nadoknadu od oko 2.000 evra.
Projekat "Stvaranje uslova za transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze kod dece", koji uključuje i otvaranje banke matičnih ćelija iz pupčanika, odobrilo je Ministarstvo zdravlja pre nekoliko godina, a ove godine je za to obezbeđeno oko 11,1 miliona dinara.
Prema rečima ginekologa dr Mime Fazlagić, iz godine u godinu šire se mogućnosti i značaj upotrebe matičnih ćelija, tako da se danas već oko 75 raznih bolesti tretira adultnim matičnim ćelijama izdvojenim iz krvi pupčane vrpce.
"Tretiraju se bolesti krvi (leukemija), imunološke bolesti, bolesti centralnog nervnog sistema i metaboličke bolesti", kazala je Fazlagićeva i dodala da se "neke od tih bolesti mogu izlečiti matičnim ćelijama, a kod drugih se može poboljšati stanje pacijenta tretmanom matičnim ćelijama".
Prema rečima ministra zdravlja Tomice Milosavljevića, procedura uzimanja matičnih ćelija iz pupčanika veoma je jednostavna - trudnice će potpisivati odobrenja da posle porođaja daju posteljicu i pupčanik iz kojih se vade ćelije.
"Procedura nije bolna, jer se matične ćelije uzimaju iz krvi pupčanika i posteljice koji su već odbačeni", kazao je on.
Lekari bi trudnicama trebalo da objasne mogućnosti i značaj primene matičnih ćelija, kao i da se radi o skupoj proceduri koje bi trebalo da bude dopunska usluga u zdravstvu, kazao je Milosavljević.
On je rekao da zdravstvene ustanove u Srbiji, u cilju šire primene matičnih ćelija, mogu da sklapaju ugovore sa međunarodnim kompanijama koje bi bile posrednici između banke matičnih ćelija koje u inostranstvu postoje i njih.
Činjenice o matičnim ćelijama su naučnicima odavno poznate, ali se tek poslednjih decenija one koriste za raznovrsne tretmane i lečenja, a ovaj napredak u medicini je omogućen razvojem tehnologija za bezbedne procese izdvajanja, zamrzavanja, odmrzavanja i aplikacija.
(Tanjug)