Mladići koji umiru iznenada posle hapšenja, najverovatnije su žrtve novog sindroma, sličnog onome kada divlje životinje neposredno nakon što bivaju uhvaćene iznenada uginu, izjavio je nedavno španski naučnik Manuel Martines Seljes.
Mladići koji umiru iznenada posle hapšenja, najverovatnije su žrtve novog sindroma, sličnog onome kada divlje životinje neposredno nakon što bivaju uhvaćene iznenada uginu, izjavio je nedavno španski naučnik Manuel Martines Seljes.
Seljes, koji radi u madridskoj bolnici "Gregorio Maranjon", došao je do tog zaključka pošto je proučio 60 slučajeva iznenadne smrti iz neobjašnjivih razloga u Španiji posle policijskog hapšenja i upućivanja u pritvor.
"U trećini slučajeva smrt je nastupila tokom hapšenja, dok je kod dve trećine slučajeva smrt nastupila 24 časa posle hapšenja", istakao je Martines Seljes na godišnjem sastanku Evropskog udruženja kardiologa.
Svi preminuli, sem jednog, bili su muškarci, prosečne starosti 33 godine, bez ranije istorije kardiovaskularnih bolesti. "Tu se zbiva nešto zaista neobično", istakao je Martines Seljes, a preneo Rojters.
Uzrok smrti je i dalje misterija, ali španski naučnik smatra da u krvi mladića dolazi do pojave visokog nivoa supstance po imenu kateholamin - hemikalje koja se javlja kad je čovek izložen jakom stesu. Adrenalin, endogeni hormon ili kateholamin, jeste supstanca koju izlučuju nadbubrežne žlezde. Deluje na krvotok i rad mišića, izazivajući veliko uzbudjenje i nenormalan rad srca.
"Dosad smo znali da se ponekad dešava da životinja ugine odmah pošto je uhvate, ali ovo sa ljudima nam je novost... Pretpostavljam da su preminuli mladići doživeli hapšenje kao ogroman stres, pa im je nivo kateholamina skočio do fatalnih visina, što je izazvalo prestanak rada srca", naveo je Martines Seljes.
Španski naučnik je napravio svoju studiju, prvu koja je o eventaulanom novom sindromu ikada objavljena na svetu, izučavajući slučajeve neobjašnjive smrti posle policijskog hapšenja u poslednjih 10 godina u Španiji.
U studiju su uključeni samo slučajevi iznenadne smrti kod kojih je u izveštaju o autopsiji isključena mogućnost pogrešnog lečenja ili istorija prethodne teške bolesti. Dvanaestorica žrtava su bili narkomani, ali je Martines Seljes izjavio da korišćenje narkotika nije moglo da izazove iznenadnu smrt.
Džonatan Halperin, iz medicinskog centra "Maunt Sinaj" u Njujorku, koji se nije bavio istraživanjem ove vrste, izjavio je da sindrom srčanog stresa izazvan visokim nivoom adrenalina ili neke druge hemikalije može da se smatra "razumnom hipotezom".
"Svi znamo da je stres loš za organizam, a ovo bi mogao biti stres u ekstremnom vidu", istakao je Halperin.
(Tanjug)
Seljes, koji radi u madridskoj bolnici "Gregorio Maranjon", došao je do tog zaključka pošto je proučio 60 slučajeva iznenadne smrti iz neobjašnjivih razloga u Španiji posle policijskog hapšenja i upućivanja u pritvor.
"U trećini slučajeva smrt je nastupila tokom hapšenja, dok je kod dve trećine slučajeva smrt nastupila 24 časa posle hapšenja", istakao je Martines Seljes na godišnjem sastanku Evropskog udruženja kardiologa.
Svi preminuli, sem jednog, bili su muškarci, prosečne starosti 33 godine, bez ranije istorije kardiovaskularnih bolesti. "Tu se zbiva nešto zaista neobično", istakao je Martines Seljes, a preneo Rojters.
Uzrok smrti je i dalje misterija, ali španski naučnik smatra da u krvi mladića dolazi do pojave visokog nivoa supstance po imenu kateholamin - hemikalje koja se javlja kad je čovek izložen jakom stesu. Adrenalin, endogeni hormon ili kateholamin, jeste supstanca koju izlučuju nadbubrežne žlezde. Deluje na krvotok i rad mišića, izazivajući veliko uzbudjenje i nenormalan rad srca.
"Dosad smo znali da se ponekad dešava da životinja ugine odmah pošto je uhvate, ali ovo sa ljudima nam je novost... Pretpostavljam da su preminuli mladići doživeli hapšenje kao ogroman stres, pa im je nivo kateholamina skočio do fatalnih visina, što je izazvalo prestanak rada srca", naveo je Martines Seljes.
Španski naučnik je napravio svoju studiju, prvu koja je o eventaulanom novom sindromu ikada objavljena na svetu, izučavajući slučajeve neobjašnjive smrti posle policijskog hapšenja u poslednjih 10 godina u Španiji.
U studiju su uključeni samo slučajevi iznenadne smrti kod kojih je u izveštaju o autopsiji isključena mogućnost pogrešnog lečenja ili istorija prethodne teške bolesti. Dvanaestorica žrtava su bili narkomani, ali je Martines Seljes izjavio da korišćenje narkotika nije moglo da izazove iznenadnu smrt.
Džonatan Halperin, iz medicinskog centra "Maunt Sinaj" u Njujorku, koji se nije bavio istraživanjem ove vrste, izjavio je da sindrom srčanog stresa izazvan visokim nivoom adrenalina ili neke druge hemikalije može da se smatra "razumnom hipotezom".
"Svi znamo da je stres loš za organizam, a ovo bi mogao biti stres u ekstremnom vidu", istakao je Halperin.
(Tanjug)