Ne postoji apsolutno bezbedan lek. Svaki ima neželjena dejstva. Farmaceuti kažu kako je razlika između leka i otrova samo u dozi.
Ne postoji apsolutno bezbedan lek. Svaki ima neželjena dejstva. Farmaceuti kažu kako je razlika između leka i otrova samo u dozi. Ono o čemu manje vole da pričaju jeste to da se stotine vrsta lekova svake godine širom sveta izbacuje iz upotrebe, jer se nakon pet ili deset godina pokazalo da su neželjena dejstva prevagnula nad korisnim.
U švedskom gradu Upsali u toku godine sakupi se više od 20 miliona podataka o neželjenim dejstvima lekova širom sveta. Na stotine medikamenata biva izbačeno iz upotrebe jer više škode nego što leče. Spisak lekova koji su godinama bili u širokoj upotrebi, a zatim povučeni i zamenjeni onim sa manje nus pojava, predugačak je.
Jedan od najdrastičnijih primera je lek za smirenje "talidomid", koji je bio u širokoj upotrebi šezdesetih godina prošlog veka u Evropi. O njegovom negativnom efektu na fetus saznalo se kad su majke koje su ga uzimale počele da rađaju decu bez ruku i nogu. Tokom te decenije, kod više desetina hiljada dece lek je ostavio katastrofalne posledice. Zbog ovog incidenta Svetska zdravstvena organizacija je odlučila da organizuje kolaborativni centar za praćenje neželjenih dejstava lekova.
Ni našu zemlju nije zaobišao trend novih lekova. Obični ljudi, ali i stručna javnost zaleće se i smatra da kada je nešto novo, automatski je najbolje i najdelotvornije. A to ne mora uvek da znači. Mnogo puta se dešavalo da neki novi lek uopšte nije delotvoran, da je isti kao i stari, a u nekim slučajevima čak i štetan po zdravlje.
Dobar primer je stent sa lekom koji se ugrađuje kod začepljenja krvnih sudova, mrežice koje ostaju u žili kao brana od ponovnog suženja i začepljenja koronarne arterije, obložen lekom. Kada je napravljen, bio je potpuni hit. Lekari su bili oduševljeni i govorili su da iako je skup, treba ga forsirati. Međutim, na Evropskom kongresu udruženja kardiologa u Barseloni, koji je održan 2006, pa i godinu dana kasnije na kongresu u Beču, donet je zaključak da su stentovi sa lekom loši, odnosno da je trostruko veći rizik od smrti kod osoba koje imaju ugrađen stent sa lekom nego kod pacijenata koji imaju metalni stent.
"Procena dugoročnih efekata primene novih lekova nije laka. Prava vrednost leka se dokazuje u toku njegove primene na širokoj populaciji. Za pojedine lekove višegodišnje iskustvo nije opravdalo prvobitna očekivanja, i ovi lekovi su ili povučeni iz upotrebe ili su nađene nove terapijske indikacije", priča za "Blic" Dragomir Marisavljević, predsednik Grupacije proizvođača lekova i potpredsednik "Hemofarma".
"Farmakoepidemiologija je nauka koja se bavi studijama o upotrebi i efektima lekova kod velikog broja ljudi. Naziva se još i postmarketinško kliničko ispitivanje. To su ispitivanja po obimu mala, ograničenog trajanja i ne mogu pružiti odgovore na mnoga pitanja. Ispitivanja se sprovode u idealnim okolnostima, u kojima su pacijenti ujednačeni po starosti i polu i manje je verovatno da imaju komplikovana medicinska stanja koja bi mogla da pomešaju rezultate ispitivanja. Neželjeno dejstvo koje se pojavljuje kod jednog od 100 pacijenata ne mora se primetiti u kliničkom ispitivanju, ali takvo dejstvo može biti izuzetno važno kada se lek koristi kod miliona ljudi", objašnjava Marisavljević.
Za vakcinu protiv raka grlića materice "gardasil" nisu rađene nezavisne kliničke studije. Ispitivanja su radili proizvođači vakcine. Dokazano je da vakcina štiti samo od dva tipa virusa, ali nisu ispitani dugoročni neželjeni efekti vakcine.
"Britiš medikal žurnal“ objavio je da je u Australiji i Americi došlo do masovne panike, jer su se desila tri smrtna slučaja koja su usko povezana sa primanjem vakcine "gardasil". U Australiji je 25 devojčica, koje su primile prvu dozu vakcine, imalo glavobolju, mučnine i povraćanje. Situacija je nazvana masovnom histerijom. Roditelji su odbili da im deca prime "gardasil" vakcinu.
Zbog brojnih negativnih primera treba imati na umu da je lek uvek kompromis između onog što dobijate i gubite. Novi lekovi nisu uvek i najbolji. U Americi je sa tržišta povučen lek koji je prošao sve faze ispitivanja, uključujući i klinička, posle četiri godine primene. Radi se o leku "viodž". To je nesteroidni antiinflamatorni lek koji nema neželjene efekte na nivou gastrointestinalnog trakta. Nakon četiri godine primene u praksi, kod nekih pacijenta su uočene kardiovaskularne smetnje koje su imale za posledicu smrtni ishod.
Zato treba uzimati lekove koji su godinama prisutni na tržištu. Lekove treba koristiti samo kada je neophodno i, naravno, izbegavati istovremeno uzimanje velikog broja lekova ukoliko je to moguće.
(MONDO)
U švedskom gradu Upsali u toku godine sakupi se više od 20 miliona podataka o neželjenim dejstvima lekova širom sveta. Na stotine medikamenata biva izbačeno iz upotrebe jer više škode nego što leče. Spisak lekova koji su godinama bili u širokoj upotrebi, a zatim povučeni i zamenjeni onim sa manje nus pojava, predugačak je.
Jedan od najdrastičnijih primera je lek za smirenje "talidomid", koji je bio u širokoj upotrebi šezdesetih godina prošlog veka u Evropi. O njegovom negativnom efektu na fetus saznalo se kad su majke koje su ga uzimale počele da rađaju decu bez ruku i nogu. Tokom te decenije, kod više desetina hiljada dece lek je ostavio katastrofalne posledice. Zbog ovog incidenta Svetska zdravstvena organizacija je odlučila da organizuje kolaborativni centar za praćenje neželjenih dejstava lekova.
Ni našu zemlju nije zaobišao trend novih lekova. Obični ljudi, ali i stručna javnost zaleće se i smatra da kada je nešto novo, automatski je najbolje i najdelotvornije. A to ne mora uvek da znači. Mnogo puta se dešavalo da neki novi lek uopšte nije delotvoran, da je isti kao i stari, a u nekim slučajevima čak i štetan po zdravlje.
Dobar primer je stent sa lekom koji se ugrađuje kod začepljenja krvnih sudova, mrežice koje ostaju u žili kao brana od ponovnog suženja i začepljenja koronarne arterije, obložen lekom. Kada je napravljen, bio je potpuni hit. Lekari su bili oduševljeni i govorili su da iako je skup, treba ga forsirati. Međutim, na Evropskom kongresu udruženja kardiologa u Barseloni, koji je održan 2006, pa i godinu dana kasnije na kongresu u Beču, donet je zaključak da su stentovi sa lekom loši, odnosno da je trostruko veći rizik od smrti kod osoba koje imaju ugrađen stent sa lekom nego kod pacijenata koji imaju metalni stent.
"Procena dugoročnih efekata primene novih lekova nije laka. Prava vrednost leka se dokazuje u toku njegove primene na širokoj populaciji. Za pojedine lekove višegodišnje iskustvo nije opravdalo prvobitna očekivanja, i ovi lekovi su ili povučeni iz upotrebe ili su nađene nove terapijske indikacije", priča za "Blic" Dragomir Marisavljević, predsednik Grupacije proizvođača lekova i potpredsednik "Hemofarma".
Postmarketinško kliničko ispitivanje
Klinička ispitivanja lekova najčešće rade farmaceutske kuće koje proizvedu lek, koje se još nazivaju i "postmarketinške". Ali ispitivanja mogu biti i nezavisna, odnosno finansijer nije proizvođač lekova, koja su daleko objektivnija."Farmakoepidemiologija je nauka koja se bavi studijama o upotrebi i efektima lekova kod velikog broja ljudi. Naziva se još i postmarketinško kliničko ispitivanje. To su ispitivanja po obimu mala, ograničenog trajanja i ne mogu pružiti odgovore na mnoga pitanja. Ispitivanja se sprovode u idealnim okolnostima, u kojima su pacijenti ujednačeni po starosti i polu i manje je verovatno da imaju komplikovana medicinska stanja koja bi mogla da pomešaju rezultate ispitivanja. Neželjeno dejstvo koje se pojavljuje kod jednog od 100 pacijenata ne mora se primetiti u kliničkom ispitivanju, ali takvo dejstvo može biti izuzetno važno kada se lek koristi kod miliona ljudi", objašnjava Marisavljević.
Za vakcinu protiv raka grlića materice "gardasil" nisu rađene nezavisne kliničke studije. Ispitivanja su radili proizvođači vakcine. Dokazano je da vakcina štiti samo od dva tipa virusa, ali nisu ispitani dugoročni neželjeni efekti vakcine.
"Britiš medikal žurnal“ objavio je da je u Australiji i Americi došlo do masovne panike, jer su se desila tri smrtna slučaja koja su usko povezana sa primanjem vakcine "gardasil". U Australiji je 25 devojčica, koje su primile prvu dozu vakcine, imalo glavobolju, mučnine i povraćanje. Situacija je nazvana masovnom histerijom. Roditelji su odbili da im deca prime "gardasil" vakcinu.
Zbog brojnih negativnih primera treba imati na umu da je lek uvek kompromis između onog što dobijate i gubite. Novi lekovi nisu uvek i najbolji. U Americi je sa tržišta povučen lek koji je prošao sve faze ispitivanja, uključujući i klinička, posle četiri godine primene. Radi se o leku "viodž". To je nesteroidni antiinflamatorni lek koji nema neželjene efekte na nivou gastrointestinalnog trakta. Nakon četiri godine primene u praksi, kod nekih pacijenta su uočene kardiovaskularne smetnje koje su imale za posledicu smrtni ishod.
Zato treba uzimati lekove koji su godinama prisutni na tržištu. Lekove treba koristiti samo kada je neophodno i, naravno, izbegavati istovremeno uzimanje velikog broja lekova ukoliko je to moguće.
(MONDO)