U laboratoriji je, po prvi put, stvorena ljudska sperma, što predstavlja senzacionalni uspeh genetičara.
Vest da je u laboratoriji, po prvi put, stvorena ljudska sperma izazvala je pravu bujicu zahteva za preciznijim i stvarnim dokazima o tako senzacionalnom uspehu genetičara.
Jer, ako dalji testovi pokažu da je sperma "odgajena" u laboratoriji u potpunosti identična sa prirodnom, biće ključni detalj za razumevanje muške neplodnosti.
Genetičar Karim Najernija sa Univerziteta u Njukaslu, u Velikoj Britaniji, s grupom saradnika, tretirao je muške matične ćelije različitim supstancama koje su ih najpre pretvorile u matične ćelije zametka a zatim u spermatogonialnu matičnu ćeliju.
Ove su se, zatim, podelile da bi se stvorili "haploid" spermatociti sa samo 23 hromozoma koji su uvedeni da sazrevaju u spermi, piše časopis "Nju sajentist".
Svih sedam mladunaca miševa koje su stvorili članovi Najernijinog tima 2006. godine, nakon što su spoijili normalne jajne ćelije sa spermom miševa stvorenoj u laboratroriji, uginulo je u roku od pet meseci.
Kao razlog pominje se da su takozvane "hemijske kape", supstance iz methil grupe, blokirale vitalne gene u spermi. Najernija sada obavlja testove da ustanovi da li se isto događa i sa ljudskom spermom.
Najernija je problem kod miševa rešio tako što je spermatogonialne ćelije ubacio u testise miševa pre nego što sazru. "Spermatozoidi su dobili normalan oblik i normalno okruženje za sazrevanje", izjavio je on.
Što se čoveka tiče, on smatra da treba stvoriti "veštačke testise" koji će "obaviti isti posao".
Mogućnost stvaranja sperme od ženskih ćelija, čime bi se omogućilo lezbejskim parovima da dobiju "sopstveno" dete ipak predstavlja daleku i neizvesnu budućnost.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)
Jer, ako dalji testovi pokažu da je sperma "odgajena" u laboratoriji u potpunosti identična sa prirodnom, biće ključni detalj za razumevanje muške neplodnosti.
Genetičar Karim Najernija sa Univerziteta u Njukaslu, u Velikoj Britaniji, s grupom saradnika, tretirao je muške matične ćelije različitim supstancama koje su ih najpre pretvorile u matične ćelije zametka a zatim u spermatogonialnu matičnu ćeliju.
Ove su se, zatim, podelile da bi se stvorili "haploid" spermatociti sa samo 23 hromozoma koji su uvedeni da sazrevaju u spermi, piše časopis "Nju sajentist".
Potrebno još dokaza
Međutim, mnogi genetičari zahtevaju više dokaza. "Iako je ustanovljeno da neke ćelije sperme imaju 'repove' i u stanju su da 'plivaju' to još uvek nije dokaz normalnosti", upozorava genetičarka Robin Lovel Badž koja istražuje detalje stvaranja sperme u Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja Velike Britanije u Londonu.Svih sedam mladunaca miševa koje su stvorili članovi Najernijinog tima 2006. godine, nakon što su spoijili normalne jajne ćelije sa spermom miševa stvorenoj u laboratroriji, uginulo je u roku od pet meseci.
Kao razlog pominje se da su takozvane "hemijske kape", supstance iz methil grupe, blokirale vitalne gene u spermi. Najernija sada obavlja testove da ustanovi da li se isto događa i sa ljudskom spermom.
Najernija je problem kod miševa rešio tako što je spermatogonialne ćelije ubacio u testise miševa pre nego što sazru. "Spermatozoidi su dobili normalan oblik i normalno okruženje za sazrevanje", izjavio je on.
Što se čoveka tiče, on smatra da treba stvoriti "veštačke testise" koji će "obaviti isti posao".
Mogućnost stvaranja sperme od ženskih ćelija, čime bi se omogućilo lezbejskim parovima da dobiju "sopstveno" dete ipak predstavlja daleku i neizvesnu budućnost.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)