Broj operacija koje nisu hitne moraće da se smanji zbog nestašice krvi. To su takozvani hladni operativni zahvati, u šta spadaju ortopedske intervencije ili neke kardiovaskularne operacije, saznaje „Blic“ u Institutu za transfuziju krvi u Beogradu.

Ukoliko pacijent ne želi da mu se operacija odloži (najčešće se odlaže do tri dana), on može da angažuje članove porodice da daju krv za njega. U Institutu za transfuziju ta krv se obeleži da je za odredjenog pacijenta i ne daje se drugom pacijentu. U tom slučaju operacija se ne odlaže.

"Ovo nam je krizna nedelja, a rezerve krvi imamo za dva dana. Dnevno uzmemo 150 jedinica krvi umesto 300, što je dovoljno samo za urgentne operacije. Dok se situacija ne popravi, moraće da se smanji broj operacija koje nisu hitne, kao na primer operacije kuka. Ali takva je situacija svakog leta i ne samo u Srbiji, već i u Evropi. Problemi sa nestašicom krvi počinju od 20. jula i traju do 20. avgusta", kaže za „Blic“ dr Snežana Drašković, direktorka Instituta za transfuziju krvi Srbije.

U Kliničko-bolničkom centru „Zemun“, gde se izmedju ostalog obavljaju neke ortopedske operacije, kažu da postoji nestašica krvi, ali da zbog toga nijedna operacija nije odložena.

"Kada imamo nestašicu krvi, pacijenti mogu da angažuju porodicu da daje krv za njih. U tom slučaju sačeka se dan ili dva, dok se potrebna krv ne sakupi i pacijent može da se operiše", objašnjava dr Iva Berisavac, direktor KBC „Zemun“.

U Institutu za kardiovaskularne bolesti KCS, takodje, kažu da se operacije ne odlažu i pored toga što krvi nema dovoljno. Medjutim, u ovoj ustanovi krv štede pomoću posebne mašine.

"Već nekoliko godina koristimo mašinu koja tokom operacije aspirira krv, odnosno usisava krv sa operativnog polja. Ta krv ponovo ulazi u mašinu, filtrira se i vraća pacijentu, tako da nema potrebe za transfuzijom", objasnio je dr Siniša Pavlović, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti KCS, dodajući da trenutno imaju problema sa nekim krvnim grupama, ali da to nije ništa novo.

(MONDO)