
Naučnici su prvi put uspeli da u potpunosti dešifruju genom jedne osobe, čime se otvara put ka detaljnijem proučavanju baštine gena pojedinca, saopšteno je u Parizu.
Dešifrovanje genoma su sproveli naučnici iz Instituta "Kreg Venter" u SAD, dečije bolnice u Torontu i Univerziteta u San Dijegu.
Naučnici su dekodirali dva niza 23 hromozoma koji se nasledjuju od oba roditelja, navodi se u studiji i dodaje da je dekodiranje pokazalo razne varijacije na genima.
Stručnjaci su prvi put dešifrovali ljudski genom 2001. godine. To nije tada bio genom jedne osobe, već su uzeti uzroci genoma nekoliko osoba.
"Ova nova verzija genoma samo jedne osobe je verovatno poslednje dešifrovanje genoma za sada, jer ta procedura mnogo košta - nekoliko desetina miliona dolara i zahteva mnogo vremena. Ovaj rad je počeo 2003. godine", navodi se u studiji.
Naučnici očekuje da će kroz nekoliko godina biti dostupne nove tehnike za brže dešifrovanje ljudskog genima.
"Varijacije na genima su zanimljive, ali za sada ne donose ništa novo o poznavanju genetskih bolesti", navodi se u studiji i dodaje da su te varijacije mnogo veće i značajnije nego što se to ranije smatralo.
"Uskoro ćemo moći da saznamo od kojeg roditelja tačno se nasledjuje neka promena na genima, bolest ili predispozicija za neko oboljenje", dodali su eksperti.
Naučnici su identifikovali varijacije na više od 300 gena, koje se odnose na odredjene bolesti. Oni su otkrili da 4.000 gena proizvodi razne vrste proteina. Stručnjaci bi kasnije trebalo da utvrde kako ti različiti proteini utiču na zdravlje.
(Beta)
Dešifrovanje genoma su sproveli naučnici iz Instituta "Kreg Venter" u SAD, dečije bolnice u Torontu i Univerziteta u San Dijegu.
Naučnici su dekodirali dva niza 23 hromozoma koji se nasledjuju od oba roditelja, navodi se u studiji i dodaje da je dekodiranje pokazalo razne varijacije na genima.
Stručnjaci su prvi put dešifrovali ljudski genom 2001. godine. To nije tada bio genom jedne osobe, već su uzeti uzroci genoma nekoliko osoba.
"Ova nova verzija genoma samo jedne osobe je verovatno poslednje dešifrovanje genoma za sada, jer ta procedura mnogo košta - nekoliko desetina miliona dolara i zahteva mnogo vremena. Ovaj rad je počeo 2003. godine", navodi se u studiji.
Naučnici očekuje da će kroz nekoliko godina biti dostupne nove tehnike za brže dešifrovanje ljudskog genima.
"Varijacije na genima su zanimljive, ali za sada ne donose ništa novo o poznavanju genetskih bolesti", navodi se u studiji i dodaje da su te varijacije mnogo veće i značajnije nego što se to ranije smatralo.
"Uskoro ćemo moći da saznamo od kojeg roditelja tačno se nasledjuje neka promena na genima, bolest ili predispozicija za neko oboljenje", dodali su eksperti.
Naučnici su identifikovali varijacije na više od 300 gena, koje se odnose na odredjene bolesti. Oni su otkrili da 4.000 gena proizvodi razne vrste proteina. Stručnjaci bi kasnije trebalo da utvrde kako ti različiti proteini utiču na zdravlje.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.