- Brza hrana se navodi kao loš izbor za ručak jer može da poveća visceralnu masnoću oko organa.
- Tipičan obrok često ima mnogo kalorija, dodatog šećera i zasićenih masti, posebno uz gazirana pića i prženu hranu.
U današnjici kada se svi, makar pomalo, osećamo kao da smo konstantno "na pokretnoj traci", mnogima je ručak zgodan povod da opravdaju konzumiranje brze hrane, naročito kada nema mnogo vremena ni za šta drugo osim za neko jelo u hodu. Ipak, iako je svima jasno da to i nije uvek baš najbolja opcija, mnogi nisu svesni koliko zapravo štete prečesto oslanjanje na brzu hranu može da izazove.
Pojedini uobičajeni obroci iz restorana brze hrane mogu da sadrže velike količine dodatog šećera, zasićenih masti i kalorijski veoma bogatih namirnica u samo jednom obroku. Zbog toga predstavljaju veoma loše saveznike u borbi protiv viscelarne masnoće, odnosno vrste telesne masti koja se taloži duboko u trbušnoj duplji i okružuje vitalne organe poput jetre, želuca, pankreasa i creva.
Tipičan obrok brze hrane može da uključuje prženu piletinu ili hamburger, pomfrit i gazirani napitak, što su sve delovi obroka koji se povezuju sa povećanim nakupljanjem ove vrste masnoće u organizmu:
"Zaslađena pića, naročito ona sa visokim sadržajem fruktoznog kukuruznog sirupa, pržena hrana i crveno i prerađeno meso povezuju se sa nakupljanjem visceralne masnoće" rekla je dr Lauren Heris Pinkus za portal Eating Well.
Da ovo sve ne bi zvučalo previše apstraktno, donosimo vam četiri konkretna razloga zbog čega biste konzumaciju brze hrane trebali da smanjite na minimum, kako biste lakše kontrolisali nivo visceralne masnoće:
1. Obrok brze hrane može da bude veoma obilan
Neki kombinovani obroci iz restorana brze hrane mogu da sadrže količinu kalorija koja odgovara celodnevnom unosu, i to u samo jednom obroku. Ovakvi obroci su često veoma kalorični u odnosu na svoju količinu, odnosno, sadrže mnogo kalorija u relativno maloj količini hrane.
Kada se saberu sve kalorije iz sendviča sa prženom piletinom ili čizburgera, pomfrita i gaziranog napitka, kalkulacija lako može da dođe i do rezultata od više od 1.100 kalorija.
Iako može da zvuči korisno da gledate taj broj u kontekstu tipične ishrane od oko 2.000 kalorija dnevno, možda je korisnije da se usredsredite na to šta zapravo dobijate tim kalorijama, umesto na određeni "kalorijski okvir". Kombinovani obrok može da obezbedi mnogo energije, a istovremeno i da sadrži manje vlakana, voća i povrća nego neki uravnoteženiji obrok.
2. Može da sadrži mnogo dodatog šećera
Obroci brze hrane često uključuju i napitak, poput gaziranog soka ili nekog drugog zaslađenog pića. Zaslađena pićamogu da dodaju veliki broj kalorija, a da pri tome ne stvaraju osećaj sitosti kao hrana. Istraživanja ukazuju da njihova redovna konzumacija može da doprinese dodatnom nakupljanju visceralne masnoće.
Unošenje velikih količina brzo svarljivih šećera, poput onih koji se nalaze u gaziranim pićima, može da izazove i porast šećera u krvi i insulina. Vremenom, redovan unos velikih količina dodatog šećera može da doprinese promenama u načinu skladištenja masti i većem nakupljanju visceralne masnoće u telu.
Srednja čaša gaziranog pića u restoranu brze hrane može da sadrži oko 44 do 65 grama ukupnih šećera, što je blizu ili čak iznad preporučene granice od 50 grama preporučenog dodatog šećera dnevno.
3. Može da sadrži mnogo zasićenih masti
Pržena hrana i masni prerađeni proizvodi od mesa česti su u obrocima brze hrane i mogu da sadrže značajne količine zasićenih masti, koje se nalaze u namirnicama poput crvenog mesa, putera, svinjske masti i loja, kao i u kokosovom i palminom ulju.
Istraživanja povezuju veći unos zasićenih masti sa većim nakupljanjem visceralne masnoće.
4. Može da se sastoji iz ultra-prerađene hrane
Ultra-prerađena hrana proizvodi se od industrijski obrađenih sastojaka i aditiva, poput aroma, emulgatora i zgušnjivača. Peciva za burgere, sosovi, pomfrit, napici i druge stavke sa menija mogu da spadaju u kategoriju ultra-prerađene hrane, u zavisnosti od načina na koji su napravljeni.
Ultra-prerađena hrana može da doprinese nakupljanju visceralne masnoće na više načina:
- Neke ultra-prerađene namirnice veoma su ukusne i privlačne za jelo - zbog toga, lakše je uneti više kalorija nego što je potrebno, koje doprinose većem skladištenju masti i povećanju telesne mase.
- Može da ima veću energetsku, a manju nutritivnu gustinu - ovo može da doprinese oscilacijama šećera u krvi koje utiču na osećaj gladi i način skladištenja masti.
- Industrijska obrada razgrađuje prirodnu strukturu namirnica, stvarajući mekanu teksturu koja se lako žvaće - ovo je razlog zašto onda hranu možemo da pojedemo brže, a da teže prepoznajemo signale sitosti.
Kako da napravite poželjan uravnotežen ručak?
Ručkovi zasnovani prvenstveno na biljnim namirnicama, u mediteranskom stilu ishrane, pokazali su se korisnim za smanjenje visceralne masnoće. Poenta je da tanjiru dodate različite hranljive sastojke i kombinujte različite teksture i ukuse, kako vam ishrana ne bi postala monotona:
- Nemasni proteini treba da budu osnova obroka - Namirnice poput piletine, tofua, ribe ili mahunarki podstiču osećaj sitosti, a istovremeno smanjuju unos zasićenih masti.
- Neka polovina tanjira bude povrće - Povrće koje ne sadrži mnogo skroba treba da zauzima najveći deo tanjira, jer obezbeđuje vitamine, minerale, vlakna i vodu, koji doprinose sitosti i opštem zdravlju. Dodatna prednost je što možete da pojedete veliku količinu ovog povrća, uz relativno mali uticaj na ukupan kalorijski unos.
- Rafinisane žitarice zamenite integralnim - Izbor integralnih žitarica umesto rafinisanih ugljenih hidrata može da bude povezan sa manjim nakupljanjem visceralne masnoće tokom vremena, zahvaljujući visokom sadržaju vlakana u integralnim žitaricama. Vlakna usporavaju varenje i apsorpciju ugljenih hidrata, što može da dovede do postepenijeg porasta šećera u krvi. Ciljajte na to da oko četvrtine vašeg tanjira čine integralne žitarice, poput kinoe, ječma, integralnog hleba ili testenine ili smeđeg pirinča.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)