• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Stručnjak za MONDO odgovara: ŠTA JE "ZELENIJE" e-automobil ili čovek?

 Georgi Mitev Šantek
Autor Georgi Mitev Šantek

Evropi će već krajem decenije faliti nafte - Danci, Holanđani i Britanci uvode vozove na vodonik, a iz Brisela EU ali i Srbiju upozoravaju da se moraju okrenuti "zelenoj energiji". Da li je jedino rešenje električna vozila "sutra", ili već danas možemo da uradimo nešto.

 Električni automobili i zagađenje zbog saobraćaja - profesor Blagojević Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

(Autor: Georgi Mitev Šantek)

Evropa bi do kraja ove decenije mogla imati problema sa snabdevanjem naftom i benzinom, zaključak je upravo objavljene studije na specijalizovanom francuskom portalu Šift prodžekt (Shift Project). Crpljenje ruske nafte (40% evropske potrošnje) ali i one iz Afrike (10%) je u opadanju, pa bi proizvodnja nafte mogla opasti brže nego što će najveće evropske ekonomije preći na "čistu energiju".

Možda će vas zanimati

A Srbija? Već smo pisali kako izgleda energetika danas u EU a kako su Srbiji, a u drugom delu razgovora sa profesorom Ivanom Blagojevićem sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, dotakli smo se i veoma važne teme danas - da li su električni automobili koji se "reklamiraju" kao spas planete od katastrofe globalnog zagrevanja zaista "ekološki", ili bismo već danas i sa postojećim automobilima nešto mogli da uradimo za životnu sredinu i naše zdravlje.

DA LI JE EKOLOŠKO STVARNO "ZELENO"?

Da li će neko vozilo biti ekološko ne zavisi samo od toga da li koristi ekološko gorivo (struju, solarnu energiju, biogorivo, pa i gas), nego i kako je to gorivo napravljeno, vraća nas odmah "na osnove" prof. dr Blagojević.

Izvor: MONDO/Jelica Dojčinović

SKUPO ZBOG...

Veliki problem na koji se ne obraća mnogo pažnje u javnosti su sirovine neophodne za proizvodnju električnih vozila. Kako cena baterije diktira i cenu automobila, mnoge kompanije se sada trkaju kako bi zauzele što više rudnika sa litijumom i kobaltom. "Proizvodnja baterija jeste napredovala u poslednjih pet godina i po pitanju kapaciteta i po pitanju brzine dopunjavanja. Unapredila se tehnologija kao i materijali. Međutim, kako izađe neki novi tip baterija, on ima i visoku cenu dok se ne proizvede masovnije."

"Ako se ono dobije iz ekoloških izvora, kao u Norveškoj gde 98 odsto energije dolazi iz zelenih izvora ili u Bosni gde je to 90 odsto (hidroelektrane), onda su i ti automobili ekološki. Ako pak automobil koristi struju u Srbiji, a ona dolazi 75 odsto iz uglja i to najgore vrste (lignita), onda teško da možemo reći da je to vozilo ekološko i da doprinosi zdravlju planete", kaže ekspert.

Vožnja takvog automobila ne proizvodi zagađenje u Beogradu ili Vranju, ali proizvodi zagađenje mikročesticama i sumporom u Obrenovcu (TE Nikola Tesla), Lazarevcu (TE Kolubara), Svilajncu (TE Morava) ili Zrenjaninu (TETO), a ugljendioksidom "pomaže" neželjeno zagrevanje cele planete.

Postoje neke strane studije, doduše stidljivo prezentovane, koje kažu da jedan motor "euro 6" u neekološkim uslovima dobijanja struje u Srbiji, u celini (kada se pogleda ceo lanac dobijanja i trošenja energije) zagađuje manje nego električno vozilo.

"Naše zalaganje da se uradi neka zvanična analiza, koliko je stvarno električno vozilo u Srbiji ekološko, nije još naišlo na odziv nadležnih u državi. Čak se i Nemci u poslednje vreme u stručnoj literaturi dvoume oko bezrezervne podrške 'ekološkim električnim automobilima', ali tu treba računati i sa uticajam autoindustrije, koja je tamo veoma snažna", kaže profesor Blagojević.

Dodatni ogroman ekološki problem u vezi s električnim vozilima je ono o čemu se danas malo ili nimalo vodi računa u Srbiji, a na Zapadu se o tome mnogo priča - reciklaža.

"Kada su se ovde uvozili električni autobusi, uvezeni su oni koji nemaju baterije i to je odlično. Ta vozila doduše mogu da voze na kraćim relacijama, jer rade na principu dopune kondenzatora, ali kod njih nema problema sa reciklažom. Neko je tada očigledno mislio i o tome. Sada se najavljuje uvoz električnih autobusa, i trebalo bi voditi računa jer Srbija nema gde da odloži stare baterije, pa bi one morale da se izvezu i to je trošak koji takođe mora ući u kalkulaciju cene nabavke", upozorava dr Blagojević.

KO I KAKO VOZI JE I EKOLOŠKI PRESUDNO

"Mi smo nedavno radili jednu studiju uticaja samog načina vožnje, odnosno uticaja vozača, na ekologiju i efikasnost kod električnih autobusa. Tu smo dobili veoma zanimljive rezultate", kaže naš sagovornik.

Pokazalo se da ovih šest kondenzatorskih autobusa koje ima GSP Beograd mogu brzo da isporuče struju, ali da im je zato relacija između punjenja kraća (Linija EKO1: Vukov spomenik - Belvil).

Izvor: MONDO/Marko Tanasković

"Ali ono što je još zanimljivije, našli smo metod, način na koji bi vozači morali da voze kako bi potrošnja pala za 30 odsto", s oduševljenjem priča prof. Blagojević.

U varijanti 'trougla' - kada vozač ubrza do neke brzine a onda vozilo ide inercijom (bez održavanja brzine kao kod klasičnog motora, pri čemu se kondenzatori pune), čim se pusti padala elektromotor počinje da prvi struju umesto da je troši.

"Tu je važno ono što ja govorim studentima na predmetu Vozila i životna sredina - proizvođači automobila 'ubiju se' da smanje potrošnju vozila, potroše ogromna sredstva i upotrebe najsavremeniju tehnologiju da nešto bude manje 1% ili 1,5%, a onda vi sednete u auto i načinom vožnje povećate potrošnju i do 50%", kaže prof. Blagojević.

Toyota Prius
Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Na naše pitanje, pola u šali - pola u zbilji, da li bi najefikasnija ekološka akcija u Srbiji bila da se "vaspitaju vozači", prof. Blagojević odgovara potvrdno.

"Pa, recimo, da se utiče bar na profesionalce ako već ne može na sve vozače na ulicama i putevima. Da budu svesni da svojim stilom vožnje mogu da utiču ne samo na manju potrošnju goriva, tj. manji trošak, već i na mnogo manje zagađenje. Zato u zapadnoj Evropi i postoje kursevi ekonomične vožnje, ne samo za dobijanje vozačke dozvole."

___________________________

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

PROČITAJTE I OVO

Komentari 4

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Pih

I ja sam za zeleno ali lazu za naftu da je nece biti. Osim toga mogu napraviti eko gorivo koje ce zameniti naftu, benzin, gas... Naravno da nece nego ce da nas sure sa elektricnim vozilima i izmisljenim troskovima za ta vozila a na kraju nista nece biti tako eko...

порески обвезник

Тнг и цнг су најзеленији.

Hmm

E auto nije ni z od zelenog

special image